Naslovna fotografija: Centralna banka BiH, Sarajevo, 20.8.2019. Foto: Fred Romero, CC BY 2.0. Arhiva, bez uredničke izmjene.
Centralna banka Bosne i Hercegovine procijenila je godišnju temeljnu inflaciju za prvih devet mjeseci 2026. na 4,33 posto, a rast prosječnih potrošačkih cijena u sektoru usluga na 4,59 posto. Saopćenje je objavljeno 27. oktobra, dok je Klix novu procjenu prenio 28. oktobra. Banka upozorava na trajnost domaćih inflatornih pritisaka, uz dodatni uticaj međunarodnih cijena energenata.
Ove brojke nisu isto što i ukupna godišnja inflacija u septembru. Za razumijevanje kućnog budžeta potrebno je pogledati koji period i koju grupu cijena određeni pokazatelj obuhvata. Različite stope mogu istovremeno biti tačne, a da jedna ne poništava drugu.
Nova procjena i prethodni presjek
CBBiH navodi da je procjena zasnovana na raspoloživim službenim indeksima potrošačkih cijena i njihovim ponderima. Od brzog izračuna iz septembarskog kruga razlikuje se za samo jedan bazni poen, odnosno 0,01 procentni poen. Prema ocjeni Banke, temeljna inflacija i inflacija usluga tokom prvih devet mjeseci zadržale su se na nivoima sličnim prošlogodišnjim.
U ranijoj objavi, od 28. septembra, procjena za prvih osam mjeseci iznosila je 4,36 posto za temeljnu inflaciju i 4,63 posto za usluge. Novi devetomjesečni presjek zato je neznatno niži: razlika je 0,03, odnosno 0,04 procentna poena. To poređenje pokazuje promjenu između dva objavljena presjeka, ali samo po sebi ne znači da su računi građana pojeftinili.
Usporavanje stope rasta i pad samog nivoa cijena dvije su različite stvari. Također, osmomjesečni i devetomjesečni pokazatelj nisu poređenje samo augusta i septembra. Posljednji mjesec ulazi u duži period i mijenja njegov prosjek, što treba imati na umu pri čitanju naslova o nižoj inflaciji.
Centralna banka posebno povezuje kretanje ukupne inflacije s rastom cijena energenata na međunarodnom tržištu i njihovim prelijevanjem na domaće cijene. To je njeno objašnjenje vanjskog uticaja; saopćenje ne određuje novu cijenu goriva, grijanja ili električne energije.
Kako Centralna banka objašnjava svoj izračun
Metodološko objašnjenje CBBiH iz aprila 2025. navodi da se ove procjene objavljuju u analitičke svrhe, u okolnostima kada nema zasebne službene statističke serije temeljne inflacije. Izvor su podaci Agencije za statistiku BiH i pripadajući ponderi. Banka je najavila da će mjesečno objavljivanje svojih procjena prekinuti kada bude objavljena odgovarajuća zvanična statistika.
CBBiH u istom metodološkom objašnjenju navodi da procjenu temeljne inflacije objavljuje od drugog polugodišta 2023. godine. Raspored novih objava vezan je za dostupnost službenih statističkih podataka.
Pri izboru cjenovnih podindeksa oslanja se na metodologiju Eurostata, uz prilagođavanja domaćim okolnostima. Posebno navodi da nije isključivala cijene energenata koje se u BiH administrativno određuju. Zbog takvog obuhvata, različitih pondera i korištenja harmonizovanog indeksa u Evropskoj uniji, domaća procjena i evropski pokazatelji nisu direktno uporedivi.
Za čitaoca je važna upravo oznaka uz broj. Procjenu temeljne inflacije ne treba predstavljati kao službenu stopu ukupnog poskupljenja svih proizvoda, niti je bez dodatnog objašnjenja porediti s inflacijom neke druge zemlje. Statistički obuhvat određuje šta se iz brojke može zaključiti.
Šta pokazuje septembarski bilten za cijelu BiH
Agencija za statistiku BiH u biltenu objavljenom 27. oktobra navodi da su ukupne potrošačke cijene u septembru bile šest posto više nego u septembru 2025. U odnosu na august porasle su 1,2 posto. To su godišnje i mjesečno poređenje za jedan mjesec, dok je objava CBBiH usmjerena na temeljnu inflaciju i usluge u prvih devet mjeseci.
Godišnji rast posebno je vidljiv kod prijevoza, 27,6 posto, te stanovanja i režijskih izdataka, 12,7 posto. Hrana i bezalkoholna pića u zbirnom odjeljku bila su 0,1 posto jeftinija nego godinu ranije, ali 0,6 posto skuplja nego u augustu. Taj primjer pokazuje zašto različiti vremenski periodi daju različitu sliku iste kategorije.
Bilten objašnjava da indeks za 2026. obuhvata reprezentativnu listu od 611 proizvoda i da se mjesečno prikuplja oko 21.000 cijena na dvanaest lokacija. Riječ je o pokazatelju za Bosnu i Hercegovinu, koji treba razlikovati od zasebnih podataka za Federaciju BiH ili drugi dio zemlje.
Najnovija procjena zato donosi dva povezana upozorenja: domaći pritisci ostaju postojani prema ocjeni Centralne banke, a međunarodna energija dodatno utiče na ukupne cijene. Nijedan pojedinačni procenat ne opisuje jednako troškove svakog domaćinstva.
Izvor: Klix, Centralna banka BiH, Agencija za statistiku BiH
