Briga o starijim osobama u tri javna doma u Federaciji BiH traži više njegovatelja, jasnija pravila i djelotvorniji nadzor. To proizlazi iz izvještaja Ureda za reviziju institucija u FBiH, objavljenog 26. oktobra 2026. godine, u kojem su posebno izdvojeni nedostaci podrške korisnicima s demencijom. Dokument otvara i pitanje kako porodice mogu provjeriti kvalitet usluge za koju izdvajaju novac.
Revizija obuhvata rad u periodu od 2023. do 2025. godine. U uzorku su Gerontološki centar Sarajevo, Centar za stara i iznemogla lica/osobe Mostar i Dom penzionera Tuzla, te nadležna ministarstva Kantona Sarajevo, Tuzlanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona. Nalazi se odnose na te ustanove i institucije: nisu pojedinačna ocjena svakog doma u Federaciji niti prikaz današnjeg stanja nakon svih mogućih naknadnih promjena.
Osnovni smještaj postoji, ali potrebe korisnika rastu
Revizori navode da pregledani domovi uglavnom osiguravaju osnovne uslove smještaja i njege. Problem nastaje kada se uporede složenije potrebe stanara s raspoloživim prostorom, opremom i zaposlenima. Za osobe s demencijom utvrđeni su nedostaci prostornih, organizacijskih i terapijskih uslova, dok rehabilitaciju ograničavaju zastarjela infrastruktura i nedovoljno opremljeni prostori.
U svim domovima iz uzorka nedostajale su pojedine kategorije radnika, naročito njegovatelji i fizioterapeuti. Dugotrajna bolovanja i organizacija noćnih smjena dodatno otežavaju pružanje usluga. Broj popunjenih radnih mjesta zato nije dovoljan podatak za procjenu brige: važno je koliko je stručnih ljudi stvarno dostupno u smjeni i kakvu pomoć korisnici trebaju.
Ustanove su kao uzrok teškoća uglavnom isticale nedostatak novca. Revizija, međutim, upozorava da traženje viših cijena usluga treba pratiti i preispitivanje organizacije rada. Za porodicu je praktično pitanje šta određena cijena uključuje, koja se podrška pruža svakodnevno i kako se usluga prilagođava osobi čije se stanje mijenja.
Pritužba mora ostaviti trag
Izvještaj razlikuje praksu pojedinih ustanova. U Mostaru i Tuzli pritužbe su se većinom rješavale neformalno, bez pisanog traga. Sarajevo je imalo dokumentovan postupak, ali su revizori utvrdili prostor za njegovo unapređenje, posebno u blagovremenosti i korištenju svih raspoloživih načina provjere navoda. Postojanje pravilnika, prema tome, tek je početak provjere njegove primjene.
To porodicama i korisnicima daje konkretna pitanja za razgovor s upravom: kome se obraćaju, hoće li dobiti potvrdu da je pritužba primljena, u kojem roku slijedi odgovor i kako će znati da je problem riješen. Pisani trag omogućava da se ponavljanje istog problema uoči i nakon promjene zaposlenih ili uprave.
Ishrana je još jedno područje u kojem redovno posluživanje obroka treba razlikovati od praćenja njihovog kvaliteta. Revizori su naveli slabosti sistematskog praćenja nutritivne vrijednosti i zadovoljstva korisnika hranom. To ne predstavlja nalaz da obroka nema, nego zahtjev da se kvalitet i raznovrsnost mogu provjeravati, pratiti i popravljati.
Od preporuke do provjerljive promjene
Formalizovan interni nadzor u revidiranom periodu imao je Gerontološki centar Sarajevo. U druga dva doma takav sistem nije bio uspostavljen. Razlike su zabilježene i u nadzoru ministarstava: u Sarajevu je provođen, u Tuzlanskom kantonu djelimično kroz posredni nadzor, dok ga nadležno ministarstvo HNK u tom periodu nije vršilo.
Ured traži jasnije standarde, bolje podatke o ustanovama, prilagođavanje kapaciteta potrebama korisnika i praćenje korektivnih mjera. Bez evidencije o tome ko treba nešto uraditi i da li je mjera dala rezultat, preporuka lako ostaje dokument koji porodicama ne govori šta se stvarno promijenilo.
Svih šest revidiranih subjekata dostavilo je komentare na nacrt. Ministarstvo HNK i Dom penzionera Tuzla nisu imali primjedbi. Ostali su dali pojašnjenja, a dio je ugrađen u završni tekst, uključujući podatke o noćnim smjenama, zapošljavanju i postupanju po pritužbama. Sarajevo je isticalo postojeće procedure, dok su revizori ostali pri potrebi njihovog unapređenja.
Za građane koji biraju smještaj, uključujući porodice iz dijaspore, smisao ovih nalaza je u traženju provjerljivih odgovora. Ugovor, raspored podrške, dostupnost osoblja i postupak pritužbe pružaju konkretniju osnovu za odluku od općeg obećanja dobre njege. Od nadležnih se sada očekuje da pokažu kako su preporuke pretvorene u bolju svakodnevnu brigu.
Naslovna fotografija: Dom penzionera Tuzla, arhiva 9.9.2024. Foto: Apokar / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Bez sadržajnih izmjena.
Izvor: Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, Klix.ba
