Naslovna fotografija: Sarajevska sinagoga, arhiva 19.9.2015; nije snimak promocije. Autor: CeeGee / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Bez uredničkih izmjena.
U Jevrejskoj opštini u Sarajevu predstavljena je knjiga Elme Softić-Kaunitz „La Benevolencija – Mjesto susreta: humanost i dijalog 1992–1995“. Vijest o promociji, koju su 27. oktobra prenijeli Fokus i FENA, ponovo otvara pitanje kako se u opkoljenom gradu čuvala svakodnevna solidarnost: kroz lijekove i hranu, ali i kroz mogućnost da ljudi ostanu povezani.
Autorica je na predstavljanju naglasila da pomoć nije bila namijenjena samo Jevrejima i članovima Jevrejske opštine. Dostavljala se građanima kojima je bila potrebna, uz angažman volontera iz različitih sarajevskih sredina. Promotori publikacije bili su Zilka Spahić Šiljak i Dino Abazović.
Knjiga o pomoći i prostoru za razgovor
Prema izvještaju s promocije, istraživanje se ne zadržava na podjeli humanitarnih potrepština. Softić-Kaunitz opisuje La Benevolenciju i kao mjesto na kojem su ljudi susretali prijatelje, razmjenjivali mišljenja i razgovarali slobodnije nego što su to mogli u nekim drugim ratnim okolnostima. Takav pogled humanitarnom radu dodaje njegovu društvenu dimenziju.
Osnova knjige je autoričin magistarski rad. Od početka istraživanja prošlo je najmanje trinaest godina, uz prekide u radu, a temi se intenzivnije vratila prije gotovo dvije godine. Sama autorica publikaciju vidi kao podlogu za daljnja istraživanja, jer njome nije obuhvaćeno sve djelovanje društva.
Ta napomena važna je za čitaoca: predstavljanje knjige jeste današnji događaj, dok su ratne aktivnosti koje obrađuje historijski predmet. Iz izvještaja o promociji ne treba izvoditi tvrdnju da je sada prvi put dokumentirana svaka akcija pomoći ili da su time iscrpljena sva svjedočenja.
Šta o ratnoj pomoći bilježi JDC
Širi kontekst daje ranije objavljeni historijski pregled organizacije American Jewish Joint Distribution Committee, poznate kao JDC, koja je učestvovala u pomoći Sarajevu. U tekstu iz decembra 2019. opisuje se kako je saradnja s lokalnom jevrejskom zajednicom povezala evakuaciju ugroženih stanovnika i dopremanje potrepština ljudima koji su ostali u gradu.
Prema tom pregledu, JDC je tokom rata organizirao, koordinirao i finansirao jedanaest konvoja kojima je iz Sarajeva izvedeno više od 2.100 muslimana, kršćana i Jevreja. Kopneni put prema Splitu zahtijevao je prolazak kroz brojne kontrolne tačke i dogovore o sigurnom prolasku. JDC za te vožnje navodi trajanje od dvanaest do dvadeset četiri sata.
Isti izvor navodi da je preko La Benevolencije tokom ratnih godina podijeljeno više od hiljadu tona hrane i odjeće te da je humanitarna kuhinja pripremala tristo toplih obroka dnevno za stanovnike različitog porijekla. Uz to su djelovali besplatna apoteka i program kućne njege. Riječ je o podacima iz ranijeg pregleda JDC-a, a ne o novim rezultatima predstavljenim danas.
Priča koja je stigla i do muzejske publike
Humanitarni rad La Benevolencije ranije je bio tema izložbe u Dallas Holocaust and Human Rights Museumu. Muzej je izložbu „Survival in Sarajevo: La Benevolencija“ prikazivao od 16. juna do 18. septembra 2016. godine. U njenom opisu navodi da su organizaciju vodili preživjeli Holokausta i njihova djeca.
Prema muzeju, sjedište humanitarnog rada bilo je u jevrejskom društvenom centru u Sarajevu, gdje su se povezivali hrana, lijekovi i podrška zajednice ljudima zarobljenim u gradu. Muzejski prikaz posebno izdvaja pomoć ljudima bez obzira na vjeru i etničko porijeklo. Apoteka, poštanska služba i kuhinja opisane su kao usluge otvorene svima. Time je priča o sarajevskoj pomoći već ranije dobila i prostor u obrazovanju publike izvan Bosne i Hercegovine.
Prostor za nova svjedočenja
Nova knjiga zato dolazi u postojeći niz svjedočanstava, arhivskih pregleda i javnih predstavljanja ratne solidarnosti. Njena posebna polazna tačka, prema autoričinom objašnjenju na promociji, jeste mjesto susreta i razgovora. Uz evidenciju dopremljenih potrepština, takvo istraživanje može sačuvati i iskustvo ljudi koji su pomoć organizirali ili primali.
Za buduće istraživače ostaje zadatak povezivanja dokumenata s pojedinačnim sjećanjima, uz razlikovanje perioda i izvora podataka. Današnja promocija podsjeća da historija opsade obuhvata i praktične načine opstanka: ko je nabavio lijek, pripremio obrok, prenio poruku i omogućio komšiji da bude saslušan.
Izvor: Fokus.ba, FENA, JDC, Dallas Holocaust and Human Rights Museum
