Naslovna fotografija: Historijski muzej BiH, 1. august 2015. Foto: Julian Nyča, CC BY-SA 3.0. Arhiva, bez uredničke izmjene; nije prikaz nove izložbe.
Historijski muzej Bosne i Hercegovine početkom novembra otvara prostor za susret s licima i svakodnevicom opkoljenog Sarajeva. Izložba italijanskog fotoreportera Marija Boccie, „Sarajevo 1992–1996 – Najduža opsada“, bit će otvorena 2. novembra. Organizator Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa na svojoj stranici navodi termin u 18 sati, u muzeju u ulici Zmaja od Bosne 5. Događaj je označen kao besplatan.
Novembarski program koji je FENA prenijela, a Avaz objavio 28. oktobra, povezuje izložbu, razgovor s autorom, rad s mladima i dokumentarni film. Riječ je o najavi: posjetioci izložbu još ne mogu poistovjetiti s već održanim otvorenjem niti sve prateće događaje smatrati završenim.
Fotografije nastale iz blizine svakodnevnog života
Boccia je Sarajevo fotografisao tokom ratnih godina, od 1992. do 1996. Prema najavi, njegov pogled usmjeren je na stanovnike i načine na koje su čuvali dostojanstvo u razorenom gradu. FENA prenosi njegovo objašnjenje da je tražio neposredan kontakt s građanima i odsjedao kod civila, s kojima je u nekim slučajevima zadržao dugotrajne veze.
Biografija koju objavljuje OBCT opisuje ga kao nezavisnog fotoreportera s dvadeset godina iskustva u područjima rata i siromaštva na više kontinenata. Kao dopisnik i specijalni izvještač lista il Manifesto radio je, između ostalog, iz Sarajeva, Beograda, Prištine, Skoplja i Bagdada. Takva biografija objašnjava iskustvo autora, ali vrijednost pojedinačne fotografije ostaje u onome što ona zaista pokazuje i u podacima koji je prate.
Šta je najavljeno za novembar
Dan nakon otvorenja, 3. novembra, planirano je autorsko vođenje kroz izložbu. Za 4. novembar najavljeni su radionica za mlade i predstavljanje knjige „Cvjećarka“, dok je projekcija filma „Sniper Alley – To My Brother“ Džemila Hodžića predviđena za 11. novembar. Najava izložbe navodi svakodnevnu dostupnost tokom novembra od 9 do 19 sati.
Izložbu su pripremili OBCT i Museo Storico Italiano della Guerra, a prije Sarajeva predstavljena je u Roveretu, Beogradu i Zagrebu. Sarajevsko gostovanje dio je projekta Trancityons, koji sufinansira Evropska unija kroz program CERV. Za dolazak na posebno vođenje, radionicu ili projekciju korisno je odvojeno provjeriti termin i način učešća; najava otvorenja sama ne govori da svi događaji počinju u isto vrijeme.
Za dodatne informacije muzej objavljuje adresu histmuz@bih.net.ba i broj recepcije 033 210 416. Organizatorska oznaka besplatnog događaja odnosi se na najavljeno otvorenje; ona nije potvrda da su sve muzejske usluge i svaki prateći sadržaj dostupni pod istim uslovima.
Susret s postojećom postavkom „Opkoljeno Sarajevo“
Nova izložba stiže u instituciju koja iskustvo opsade već prikazuje kroz vlastitu stalnu postavku. Službeni opis „Opkoljenog Sarajeva“ govori o životu bez redovnog pristupa vodi, struji i grijanju. Obuhvata snalaženje za hranu, ratne pijace, komunikaciju, rad škola i bolnica te kulturni život i duhovni otpor grada.
Građa nije nastala samo kustoskim istraživanjem. Građani su muzeju donosili ratne predmete i svoja sjećanja. U postavci su, prema muzejskoj stranici, lampe, kolica za vodu, termos boca, peći napravljene od konzervi i druge praktične improvizacije. Fotografija uz takav predmet može pomoći da se razumije njegova upotreba: šta je nekome značilo ponijeti vodu, osvijetliti sobu ili pripremiti obrok.
Zašto su podaci uz fotografiju dio svjedočanstva
Muzej u zasebnom predstavljanju Foto-depoa objašnjava i važnost fotografske baštine. Ta postavka govori o historiji zbirke, radu muzejske fotografske službe i korištenju fotografija u izložbama. Predstavlja ranije načine obrade fotografije, staklene ploče, odabrane snimke te alate fotografske laboratorije. Kao autorica navedena je kustosica Tijana Križanović, uz stručnu pomoć muzejskog fotografa Esada Hadžihasanovića.
Takav kontekst poziva na pažljivo gledanje. Fotografija može sačuvati susret, gest ili trag razaranja, ali joj trebaju autor, vrijeme i objašnjenje okolnosti. Za mlađe posjetioce novembarski program otvara priliku da ta pitanja postave neposredno, a za porodice koje nose vlastita sjećanja da ih uporede s dokumentovanim prizorima. Najavljeno autorsko vođenje posebno je vrijedno upravo zato što omogućava pitanja o nastanku snimaka, umjesto oslanjanja samo na njihov prvi emotivni dojam.
Izvor: Avaz/FENA, OBCT, Historijski muzej BiH
