Ruska državna nuklearna korporacija Rosatom namjerava u novembru poslati dodatnih 200 građevinskih radnika u iransku elektranu Bushehr. Najavu je 28. oktobra iznio njen direktor Aleksej Lihačov, javlja Reuters, a prenosi i Klix. Riječ je o planiranom jačanju ekipe koja radi na proširenju kompleksa, u trenutku kada sigurnosna neizvjesnost i dalje određuje tempo ruskog angažmana u Iranu.

Lihačov očekuje da bi broj angažiranih radnika početkom 2027. mogao dostići nivo potreban za planirane poslove. Istovremeno je ostavio mogućnost promjene rasporeda ukoliko dođe do nove eskalacije. Rokovi zato predstavljaju procjenu kompanije, a ne potvrdu da su radnici već stigli niti garanciju da će se gradnja odvijati bez prekida.

Proširenje kompleksa i postojeći reaktor

Rosatom u Bushehru gradi dva dodatna bloka. Dio osoblja ranije je povučen zbog napada i pogoršanja sigurnosne situacije, nakon čega je počeo postepeni povratak. Današnja najava odnosi se na sljedeći korak tog procesa. Broj građevinskih radnika sam po sebi ne govori kolika je trenutna proizvodnja električne energije u postojećem bloku.

Prema profilu Irana koji objavljuje Međunarodna agencija za atomsku energiju, zemlja ima jedan nuklearni energetski reaktor u operativnoj floti, Bushehr 1, neto snage 915 megavata. Komercijalni rad počeo je 2013. godine. Nuklearna energija činila je oko 1,3 posto iranske proizvodnje električne energije u 2025. To je osnovni okvir za razumijevanje proširenja: dva nova bloka su zaseban građevinski projekat uz postojeće postrojenje.

Maketa nuklearne elektrane Bushehr na izložbi u Šangaju 2010.
Maketa Bushehra u iranskom paviljonu EXPO-a u Šangaju, 30. oktobar 2010. Foto: Bernd.Brincken, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons. Arhivska fotografija makete, bez uredničkih izmjena.

Bushehr je izuzetak u sporu o pristupu inspektora

Važan podatak o stanju međunarodnog nadzora stigao je dan prije Rosatomove najave. Direktor IAEA-e Rafael Grossi rekao je Vijeću sigurnosti UN-a 27. oktobra da inspektori obavljaju provjere u Bushehru. Prema izvještaju Anadolua i pregledu UN Newsa, upravo je ta lokacija izuzetak u odnosu na druge iranske objekte za koje Agencija traži informacije i pristup.

Grossi je opisao saradnju s iranskom organizacijom za atomsku energiju na dopremanju opreme za provjeru istrošenog nuklearnog goriva. Provjere prethode njegovom premještanju u novo suho skladište, koje se očekuje početkom naredne godine. To je konkretan posao nadzora goriva, različit od gradnje novih energetskih blokova o kojoj govori Rosatom.

Istovremeno je upozorio da Agencija još ne može provjeriti ranije prijavljeni nuklearni materijal na drugim lokacijama pod nadzorom. Među otvorenim pitanjima naveo je i zalihe visokoobogaćenog uranija. Prisustvo inspektora u Bushehru stoga ne znači da su sva pitanja o ukupnom iranskom nuklearnom programu riješena.

Različita tumačenja u Vijeću sigurnosti

Razlike su se vidjele već pri usvajanju dnevnog reda sjednice: prema Anadoluu, jedanaest članica glasalo je za, Rusija i Kina protiv, a Pakistan i Somalija bili su suzdržani.

Britanska ambasadorica pri UN-u Sarah MacIntosh pozvala je Iran da omogući povratak inspektora na sve nuklearne lokacije. U službeno objavljenom govoru navela je da je provjerljivost ključna za obnovu međunarodnog povjerenja u isključivo mirnodopsku prirodu programa. London smatra da nedostatak pristupa predstavlja ozbiljan problem za sprečavanje širenja nuklearnog oružja, ali je ponovio opredijeljenost za diplomatsko rješenje.

Britanska delegacija posebno je ukazala na ranije evidentirane zalihe uranija obogaćenog do 60 posto i na potrebu da se utvrdi stanje tog materijala. U njenom obraćanju naglašeno je da je IAEA spremna brzo obnoviti provjere. Za čitaoce je važno razlikovati problem nedovoljne provjerljivosti od dokaza o proizvodnji oružja: zahtjev za inspekcijom i procjena rizika nisu sami po sebi potvrda da je nuklearno oružje napravljeno ili upotrijebljeno.

Ruski predstavnik Vasilij Nebenzja na istoj sjednici iznio je drugačije političko tumačenje uzroka krize. Prema transkriptu ruske misije, Moskva teškoće inspekcija povezuje s američkim i izraelskim udarima na iransku infrastrukturu. Nebenzja je kao primjer nastavljene saradnje Irana i Agencije naveo upravo Bushehr i zatražio pregovaračko rješenje. To su stavovi dviju delegacija, a ne zajednički zaključak Vijeća sigurnosti.

Za praćenje narednih koraka zato su bitne dvije odvojene potvrde: hoće li najavljeno pojačanje građevinskih ekipa zaista biti provedeno u novembru i hoće li IAEA dobiti širi pristup koji traži. Povratak radnika može pokazati obnovu dijela projektnih aktivnosti, ali ne potvrđuje trajnu sigurnost lokacije niti završetak međunarodnog spora.

Naslovna fotografija: Bushehr tokom gradnje, 29. septembar 2000. Paolo Contri / IAEA Imagebank, CC BY-SA 2.0, putem Wikimedia Commons. Arhiva; ne prikazuje današnje stanje gradilišta. Fotografija bez uredničkih izmjena.

Izvor: Klix.ba, Reuters, IAEA, Anadolu, UN News, Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, Stalna misija Rusije pri UN-u

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here