CIK ponovo kažnjava zbog preuranjene kampanje: visoke novčane sankcije za stranke i kandidate
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nastavila je s praksom strožeg sankcionisanja političkih subjekata koji, prema ocjeni ove institucije, krše pravila izbornog procesa kroz preuranjenu plaćenu kampanju, zloupotrebu djece u političke svrhe i druge oblike nedozvoljenog političkog djelovanja. Na posljednjoj sjednici CIK-a donesene su nove odluke kojima su pojedine stranke i kandidati finansijski kažnjeni, dok je jedan postupak odbačen jer je riječ o već presuđenoj stvari.
Najviše pažnje izazvala je odluka kojom je Koalicija HDZ 1990 – HSS kažnjena sa 3.500 konvertibilnih maraka. Postupak je pokrenut na osnovu dvije prijave koje su se odnosile na objavu kandidata Marka Ćurčića na Facebook profilu, a CIK je zaključio da je riječ o nedozvoljenom obliku promocije prije zvaničnog početka kampanje.
Ovakvi slučajevi posljednjih godina sve češće završavaju pred izbornim organima, jer društvene mreže postaju glavni prostor za političko oglašavanje i brzo širenje poruka biračima.
Posebno je odjeknula i sankcija izrečena Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine, koja je kažnjena sa 8.500 KM zbog, kako je navedeno, zloupotrebe djece u političke svrhe. Prijavu je podnijela organizacija Koalicija Pod Lupom, a sporni sadržaj odnosio se na objavu na Facebooku tokom predizbornih aktivnosti.
Na fotografijama su bila prikazana maloljetna djeca, a neka od njih nosila su promotivne majice na kojima su bili istaknuti ime i prezime kandidata te logo stranke. Upravo takva vrsta političke komunikacije, upozoravaju izborni stručnjaci, otvara ozbiljna pitanja etike, zaštite djece i granica dozvoljene kampanje.
CIK je razmatrao i prijavu protiv Hrvatske demokratske zajednice BiH i njihove kandidatkinje Darijane Filipović, također zbog preuranjene plaćene izborne kampanje. Prijava se odnosila na objavu o njenoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, koja je, prema navodima prijave, korištena kao dio političke promocije.
Međutim, Komisija je utvrdila da je već ranije odlučivala o kažnjavanju HDZ-a za istu vrstu objava, pa se, prema pravnim načelima, ne može dva puta voditi postupak o istoj stvari. Zbog toga je ovaj predmet odbačen, što pokazuje da CIK, osim izricanja kazni, vodi računa i o procedurama i zabrani dvostrukog odlučivanja.
Ove odluke nisu izolovan slučaj, nego dio šireg trenda pojačanih kontrola političkih aktivnosti uoči izbora. Samo dva dana ranije, CIK je izrekao novčane kazne političkim strankama u ukupnom iznosu od skoro 205 hiljada KM, dok su kandidati sankcionisani sa više od 110 hiljada KM. Razlozi su bili raznovrsni: od preuranjene kampanje, preko zloupotrebe djece, do širenja lažnih informacija i lažnog predstavljanja.
Takav obim sankcija pokazuje da izborni organi nastoje poslati jasnu poruku da se pravila kampanje moraju poštovati, bez obzira na veličinu ili političku moć subjekta.
Sredinom septembra CIK je već kaznio tri politička subjekta sa ukupno 23.000 KM zbog sličnih prekršaja, dok su kandidati tada platili dodatnih 17.500 maraka. To potvrđuje da je nadzor nad predizbornim aktivnostima intenziviran i da se sve više pažnje posvećuje digitalnim kanalima, javnim skupovima, promotivnim objavama i sadržaju koji političke partije distribuiraju putem društvenih mreža.
U modernim kampanjama granica između informisanja i promocije često je vrlo tanka, ali izborni propisi jasno definišu kada počinje zvanična kampanja i šta je dozvoljeno prije tog roka.
Ranije je i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – Milorad Dodik kažnjen sa gotovo 90.000 KM zbog preuranjene izborne kampanje, ali i zbog iznošenja dezinformacija o novom izbornom procesu te zloupotrebe djece u političke svrhe. Taj predmet pokazuje da CIK ne reaguje samo na klasične oblike kršenja kampanjskih pravila, nego i na sadržaje koji mogu uticati na povjerenje javnosti u izborni sistem.
Posebno su osjetljive tvrdnje kojima se biračima plasiraju netačne informacije, jer one mogu imati direktan uticaj na percepciju legitimiteta izbora i kandidata.
U pozadini ovih odluka nalazi se šira rasprava o tome koliko su političke stranke u BiH spremne prilagoditi svoje kampanje pravilima koja bi trebala osigurati ravnopravnost svih učesnika. Preuranjena kampanja najčešće pogoduje strankama s većim resursima, jer one mogu ranije i intenzivnije zauzimati medijski prostor. Zbog toga kazne imaju i preventivnu ulogu: trebale bi odvratiti političke aktere od kršenja propisa i zaštititi integritet izbornog procesa.
Istovremeno, pitanje ostaje koliko su finansijske sankcije same po sebi dovoljne da promijene političku praksu u kojoj su kampanja i svakodnevna politička komunikacija često gotovo nerazdvojne.
U javnosti ovakve odluke često izazivaju podijeljene reakcije. Dok jedni smatraju da CIK konačno djeluje odlučnije i profesionalnije, drugi tvrde da se kazne trebaju izricati ujednačeno i još dosljednije, kako bi sve stranke bile tretirane na isti način. Bez obzira na različite političke interpretacije, činjenica je da su izborna pravila postala mnogo vidljivija tema, a društvene mreže i online promocija sve češće predmet nadzora.
Upravo zato će naredni period biti važan test za sve političke subjekte koji će morati pažljivije planirati svaki javni nastup, objavu i promotivni sadržaj kako ne bi završili pred CIK-om i platili visoke kazne.
