Finski predsjednik Alexander Stubb i norveški premijer Jonas Gahr Støre razgovarali su u utorak, 27. oktobra, telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Iz Helsinkija su pokušali otvoriti prostor za nastavak pregovora o Ukrajini, ali prve javne poruke poslije razgovora pokazuju i razlike među evropskim partnerima i nepromijenjene zahtjeve Moskve.
Norveška vlada potvrdila je da je poziv održan u konsultacijama s Ukrajinom. Dvojica lidera nastupala su u ime svojih država. Nisu dobila niti u saopćenju tvrdila da imaju mandat da govore u ime cijele Evrope. Upravo je pitanje takvog usaglašavanja odmah postalo predmet političkog spora.
Helsinki i Oslo traže direktan razgovor
U zajedničkom saopćenju objavljenom na stranici norveške vlade navodi se da je cilj bio prenijeti poruke o budućim pregovorima i završetku ruske agresije. Stubb i Støre povezali su kontakt s razgovorima održanim u Oslu 20. oktobra i pripremama za sastanak u Abu Dhabiju.
Obje zemlje graniče s Rusijom. Zbog toga su u razgovoru posebno istaknuti sigurnost Baltika i sjevernih područja te potreba za predvidljivijim odnosima. Istovremeno su poručili da nastavljaju podržavati Ukrajinu. Stubb je branio potrebu neposrednog dijaloga, dok je Støre naglasio ljudsku i materijalnu cijenu rata koja će se osjećati generacijama.
Iz Kijeva zahtjev za konkretnim smanjenjem napada
Poslije kontakta s Putinom uslijedio je razgovor sa Volodimirom Zelenskim. Anadolu prenosi da je ukrajinski predsjednik zahvalio nordijskim liderima na informiranju i podršci diplomatskim naporima. Prema njegovoj objavi, Moskvi je preneseno da su potrebni stvarni koraci smanjenja napetosti, naročito kada je riječ o ukrajinskoj energetici i infrastrukturi.
Zelenski je govorio i o pripremama za trilateralne pregovore uz američko posredovanje, planirane za naredni mjesec. Spomenuo je različite oblike saradnje s evropskim partnerima radi diplomatije, odbrane i zajedničke sigurnosti. Njegova poruka time je vezala diplomatski kontakt za posljedice rata na terenu, a ne samo za održavanje novog sastanka.
Moskva ponavlja uslove, Kopenhagen traži jedinstvo
Rusko obrazloženje razgovora ima drugačiji naglasak. Prema izvještaju Anadolua o saopćenju Kremlja, Putin je ponovio da dugoročan mir vezuje za potpuno uvažavanje ruskih interesa. Moskva je ponovo optužila Evropsku uniju i NATO za konfrontacijsku politiku. To su stavovi ruske strane, a ne zajednički zaključak svih učesnika poziva.
Isti izvještaj navodi da su sagovornici pozdravili dogovor o obnovi razgovora Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u prvoj polovini novembra. Objavljena najava ne sadrži rezultat tih budućih pregovora niti znači da su usaglašeni uslovi za prekid rata.
Danska premijerka Mette Frederiksen javno je izrazila sumnju u samostalnu inicijativu Finske i Norveške. Ritzau, u izvještaju objavljenom preko DK Nyt, prenosi njenu izjavu za TV 2 da evropske države trebaju djelovati zajedno. Pitala je šta dvije zemlje očekuju da mogu postići takvim pristupom.
Prema tom izvještaju, Frederiksen se pozvala na ranije poruke evropskih partnera o zajedničkom nastupu kada pojedine države same otvaraju kontakte s Moskvom. Njena primjedba odnosi se na političku koordinaciju: konsultacije s Kijevom i saglasnost svih evropskih saveznika nisu ista stvar.
Poziv nije dogovor o miru
Reuters ovaj kontakt smješta u širi prekid prakse većine zapadnoevropskih lidera koji su od ruske invazije u februaru 2022. izbjegavali neposredne razgovore s Putinom. Agencija u objavljenom ruskom prikazu nije prepoznala signal spremnosti Moskve na kompromis. Zbog toga sam telefonski razgovor ne daje osnovu za naslov o postignutom miru ili završenom ratu.
Raniji ukrajinski predsjednički izvještaj od 23. oktobra već je najavljivao sastanak pregovaračkih timova Ukrajine, SAD-a i Rusije u prvoj polovini novembra, uz napomenu da realizacija zavisi od ruske strane. Zelenski je tada naveo da je Ukrajina spremna sastati se bilo kojeg dana, čak i odmah, te izrazio želju da se novembarski termin održi što ranije. Riječ je o pregovorima timova, što ne treba predstavljati kao već dogovoreni susret predsjednika. Današnji razvoj je novi direktni kontakt prije tog planiranog procesa. Njegov domet moći će se procjenjivati prema narednim potezima i sadržaju pregovora, dok se javno predstavljeni stavovi učesnika za sada razlikuju.
Naslovna fotografija: Alexander Stubb, 27. maj 2024. Arhivska fotografija; nije snimak današnjeg razgovora. Foto: Jaan Kynnap / Wikimedia Commons, CC BY 4.0. Fotografija bez uredničkih izmjena.
Izvor: Dnevni avaz, Vlada Norveške, Ured predsjednika Ukrajine, Anadolu, Reuters, Ritzau / DK Nyt
