Evropska komisija predstavila je 27. oktobra prijedlog za proširenje uloge Frontexa, agencije koja pomaže u upravljanju vanjskim granicama Evropske unije. Plan obuhvata snažniju koordinaciju povratka osoba koje nemaju pravo na boravak, veće operativne kapacitete i brži odgovor na krize. Za građane Bosne i Hercegovine koji prate evropsku migracijsku politiku presudna je razlika između prijedloga Komisije i pravila koja su već stupila na snagu: o novom mandatu Frontexa tek trebaju postići dogovor Evropski parlament i Vijeće.
Fokus je jutros prenio najavu reforme, pozivajući se na izvještavanje Politica. U međuvremenu je objavljeno službeno obrazloženje Komisije, pa se više ne radi samo o informacijama anonimnih zvaničnika. Ipak, predstavljanje dokumenta još ne znači da su sve predložene ovlasti postale primjenjive niti da su operacije predviđene reformom već počele.
Povratak bi obuhvatio i operacije između trećih zemalja
Jedna od najosjetljivijih promjena jeste mogućnost da Frontex pomaže pri organiziranju povratka iz jedne države izvan EU u drugu. Komisija takvu saradnju vezuje za sporazum s odgovarajućom državom te poštivanje međunarodnih standarda i osnovnih prava. Predviđen je i poseban centar za koordinaciju povratka, koji bi povezivao informacije i planiranje operacija.
U prijedlogu je navedeno postepeno povećanje stalnog korpusa na 30.000 pripadnika, uz novu rezervu. Komisija predlaže i snage za brzo reagiranje te centar koji bi pratio javno dostupne sadržaje na društvenim mrežama radi ranog prepoznavanja graničnih rizika. To su elementi budućeg mandata, čiji konačni sadržaj zavisi od zakonodavnog postupka.
Šta je već usvojeno, a o čemu se tek pregovara
Reforma agencije povezana je sa zasebnom uredbom o povratku. Vijeće EU je 1. oktobra objavilo njeno konačno usvajanje, a Komisija sada navodi da je stupila na snagu 16. oktobra. Ta dva dokumenta ne treba poistovjećivati: jedan uređuje zajednički sistem povratka, a drugi treba proširiti način na koji Frontex pomaže njegovom provođenju.
Prema obrazloženju Vijeća, uspostavljanje centara za povratak u državama izvan Unije zahtijeva sporazum ili aranžman s tom državom. Ona mora poštovati međunarodne standarde ljudskih prava, uključujući zabranu vraćanja osobe tamo gdje joj prijeti progon ili druga zabranjena opasnost. Maloljetnici bez pratnje isključeni su iz takvih aranžmana.
Vijeće je također objasnilo da se pojedine odredbe primjenjuju odmah nakon stupanja uredbe na snagu, dok druge, koje zahtijevaju pripremu, počinju godinu kasnije. Zato se iz jedne najave ne može izvesti zaključak da sve države već provode potpuno jednak postupak ili da je svaki najavljeni centar otvoren.
Nadzor ostaje ključno otvoreno pitanje
Euronews je u izvještaju od 26. oktobra prenio zahtjeve organizacija civilnog društva da proširenje ovlasti prati snažnija odgovornost i zaštita migranata. To pitanje ima konkretan kontekst. Agencija EU za osnovna prava, FRA, u izvještaju objavljenom 15. oktobra navodi da nadzor prisilnih povrataka i dalje ima praznine.
Prema podacima FRA-e za 2025. godinu, posmatrači su bili prisutni na 222 od ukupno 258 letova povratka koje je koordinirao Frontex, odnosno na 86 posto. Izvještaj upozorava i na praksu automatskog korištenja sredstava vezivanja u nekim državama. Potrebu za takvim mjerama, navodi se, treba procjenjivati pojedinačno, uz nužnost i srazmjernost.
FRA posebno naglašava da države moraju osigurati nezavisno praćenje provjera i postupaka azila na granici. Takvim tijelima potrebni su pristup prostorijama i dokumentima, jasna pravna osnova i dovoljno sredstava. Samo imenovanje posmatrača zato nije dovoljno da se potvrdi djelotvornost nadzora. U raspravi o širem djelovanju Frontexa izvan Unije to otvara praktično pitanje: ko će moći provjeriti postupanje na terenu, pristupiti dokumentaciji i osigurati da se prijavljena povreda prava stvarno ispita?
Za čitaoce u dijaspori ovo je vijest o promjeni evropskog sistema upravljanja granicama i povratkom, a ne obavijest o novom uslovu za svako putovanje. Pojedinačni boravišni status, odluka nadležnog organa i raspoloživi pravni lijekovi ostaju zasebna pitanja. Sljedeći važan korak bit će dogovor zakonodavaca: tek konačni tekst i rokovi primjene pokazat će koje će predložene ovlasti zaista dobiti agencija i pod kojim uslovima.
Naslovna fotografija: Hans Leijtens i delegacija Frontexa u Washingtonu, 8. april 2024. Arhivski snimak, nije predstavljanje današnjeg prijedloga. Charles Csavossy / U.S. Customs and Border Protection, javno vlasništvo.
Izvor: Fokus, Evropska komisija, Vijeće Evropske unije, FRA, Euronews, Reuters
