Haris Zahiragić: SDA u Sarajevu već ima partnere, a o višim nivoima vlasti odlučivat će stranački organi
Potpredsjednik SDA Haris Zahiragić poručio je da je njegova stranka u Kantonu Sarajevo već jasno definisala političke saveznike, dok će se o eventualnim koalicijama na federalnom i državnom nivou tek voditi unutarstranačke rasprave.
U fokusu njegovog nastupa bila je poruka da SDA želi biti dio vlasti koja će, kako je naveo, osigurati nastavak evropskog i euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine, ali bez pristajanja na rješenja koja bi, prema njegovom mišljenju, oslabjela državu ili vratila nadležnosti nižim nivoima vlasti.
Zahiragić je naglasio da njegov lični politički izbor ide u pravcu saradnje s Demokratskom frontom i Strankom za BiH, s kojima je SDA, kako je podsjetio, dijelila opozicioni prostor i sarađivala i tokom ranijih političkih ciklusa. Ipak, istakao je da konačnu riječ neće imati pojedinci nego nadležni organi stranke, jer se o koalicijama, prema njegovim riječima, ne odlučuje na osnovu ličnih simpatija, već na osnovu širih interesa SDA i države.
Govoreći o svom izbornom rezultatu, Zahiragić je odbacio tezu da je riječ isključivo o ličnoj pobjedi. Smatra da su uspjehu doprinijeli dugogodišnje opoziciono djelovanje, ali i angažman sarajevske SDA, drugih kandidata i stranačkih aktivista na terenu. “Ovo je timska pobjeda”, poručio je, dodajući da takav rezultat ne bi pripisao samo sebi jer je, kako je rekao, svaki glas rezultat šire organizacije i rada unutar stranke.
Time je želio naglasiti da se izborni rezultat ne može posmatrati odvojeno od političke infrastrukture i mobilizacije članstva.
Jedna od tema koja je izazvala posebnu pažnju odnosila se na mogućnost formiranja državne vlasti bez SNSD-a. Zahiragić nije isključio takav scenarij, ali je upozorio da je još rano donositi konačne zaključke jer svi mandati nisu raspoređeni, niti su svi domovi naroda popunjeni. Po njegovoj procjeni, tek kada bude jasno ko raspolaže mehanizmima blokade, bit će moguće vidjeti koliko je realno praviti funkcionalnu većinu.
U tom kontekstu, poručio je da razgovore treba voditi sa svima s kojima se može postići minimum dogovora o važnim pitanjima poput ekonomije, poljoprivrede, sigurnosti, mladih i smanjenja međunacionalnih tenzija.
Istovremeno, Zahiragić je odbacio tvrdnje Elmedina Konakovića o mogućim “čudnim dogovorima” SDA s HDZ-om i SNSD-om. Prema njegovim riječima, takve kvalifikacije su politički motivisane i služe da se unaprijed diskredituje svaki razgovor koji ne odgovara sadašnjim akterima vlasti.
“Mi ćemo imati samo one vrste dogovora koje će omogućiti Bosni i Hercegovini nastavak euroatlantskog puta”, rekao je, dodajući da budući aranžmani moraju voditi stabilizaciji političkih i ekonomskih prilika u zemlji, a ne novim krizama i blokadama.
Posebno je govorio o ulozi HDZ-a u Federaciji BiH, navodeći da ta stranka, zbog svog kapaciteta u Klubu Hrvata, vjerovatno neće biti zaobiđena u budućem aranžmanu vlasti. Ipak, odbacio je mogućnost da Dragan Čović određuje s kim će SDA ulaziti u partnerstvo. Prema njegovom stavu, SDA može razgovarati s HDZ-om, ali ne pod uslovom političke podređenosti.
Time je želio poslati poruku da će stranka nastojati očuvati pregovaračku autonomiju i da se o koalicijama neće odlučivati pod vanjskim pritiscima.
Na pitanje o reformama izbornog sistema, Zahiragić je rekao da bi prioritet trebalo da bude provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, za što su nužne ustavne promjene. Pritom je najavio i zalaganje za zakon o proporcionalnoj zastupljenosti naroda u javnim institucijama, ističući da to vidi kao sastavni dio programa buduće vlasti, a ne kao uslov koji bi blokirao formiranje koalicije.
Na taj način je pokušao odvojiti programske ciljeve od neposrednih pregovaračkih zahtjeva, naglašavajući da su reforme važne, ali da se ne smiju pretvarati u alat za političku ucjenu.
Govoreći o ranijoj ponudi Semiru Efendiću, Zahiragić je objasnio da je ona bila vezana za podršku kandidatu SDA za Predsjedništvo BiH, ali taj dogovor nije zaživio. Iako nije isključio mogućnost da SDA jednog dana prepusti određene funkcije partnerima, ocijenio je da će o tome ponovo odlučivati stranački organi.
Dodao je da lično nema ambiciju da preuzme visoku državnu funkciju, ali i da ne bi odbio odgovornost ako bi mu je stranka povjerila, posebno ako bi to bilo u skladu s njegovim znanjem i iskustvom. Kao zanimljiv resor izdvojio je Ministarstvo pravde, uz napomenu da o njegovoj raspodjeli ne treba govoriti kroz etničke stereotipe.
U dijelu razgovora posvećenom međunarodnim odnosima, Zahiragić je zauzeo znatno oštriji ton. Posebno je kritizirao države koje, kako je rekao, sarađuju s entitetima zaobilazeći institucije Bosne i Hercegovine. Kao primjer naveo je Mađarsku i njene odnose s Republikom Srpskom, ocjenjujući da takva praksa nije prihvatljiva za zemlju koja želi jačati svoj suverenitet.
Po njegovom mišljenju, BiH bi trebala ozbiljno razmotriti kako odgovoriti na ponašanje koje zaobilazi državne institucije, pa čak i mogućnost prekida određenih odnosa. Ipak, istovremeno je podsjetio da država u složenim globalnim okolnostima mora graditi mrežu prijatelja i na Zapadu i na Istoku, jer joj je za stabilnost potrebna i diplomatska širina i pažljivo balansiranje.
Za Kanton Sarajevo poručio je da je SDA već napravila svoj izbor i da će u tom kantonu sarađivati s DF-om i Strankom za BiH. Podsjetio je na zajedničko opoziciono djelovanje i politički narativ koji je u javnosti prepoznat kao “Sarajevski odgovor”, tvrdeći da je upravo na toj osnovi izgrađeno povjerenje između ovih stranaka.
Odbacio je tvrdnje da bi nacionalni sastav rukovodstva skupštine mogao onemogućiti formiranje vlade, uz obrazloženje da je i taj aspekt bio uzet u obzir. Pritom je kazao da su postojali pokušaji pritiska i navodnog kupovanja zastupnika partnerskih stranaka, ali bez navođenja konkretnih imena i detalja.
Zahiragić je ostavio otvorenom mogućnost da se većina proširi i na druge stranke koje prihvataju programske ciljeve buduće vlade. U slučaju da SDA dobije mandat za premijera Faruka Kapidžića, najavio je ambiciozne infrastrukturne projekte koji bi, prema njegovim riječima, u naredne četiri godine mogli značajno rasteretiti saobraćaj u Sarajevu.
Time je pokušao pokazati da buduća vlast, ako bude formirana, ne bi trebala ostati zarobljena u identitetskim i kadrovskim prepucavanjima, nego da mora ponuditi konkretna rješenja za svakodnevni život građana. Za njega su to, kako je zaključio, pitanja od kojih zavisi politička vjerodostojnost svake ozbiljne vlasti.
Cjelokupni nastup Harisa Zahiragića pokazuje da SDA nakon izbora nastoji kombinovati dva pristupa: s jedne strane zadržati čvrst opozicioni i programski identitet, a s druge ostati dovoljno fleksibilna da pregovorima dođe do većine koja može funkcionisati.
Upravo će u tome, čini se, biti najveći izazov narednog perioda, jer će od odnosa među strankama, ali i od rasporeda mandata i kontrole u domovima naroda, zavisiti koliko će brzo biti moguće formirati vlast na svim nivoima.
U političkoj atmosferi koja je i dalje opterećena nepovjerenjem, svaki takav razgovor nosi i očekivanja i rizike, a Zahiragić je jasno stavio do znanja da SDA želi biti među onima koji će određivati pravac, a ne samo pratiti tuđe odluke.
