Milorad Dodik ponovo je izazvao ozbiljne reakcije svojim izjavama o otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Ovoga puta otišao je korak dalje, tvrdeći da bi RS-u bilo potrebno svega 15 minuta da počne funkcionisati kao nezavisna država. Još je ozbiljnija njegova poruka da bi za realizaciju takvog scenarija bila dovoljna politička podrška Washingtona.
Dok se Bosna i Hercegovina suočava s brojnim političkim, ekonomskim i društvenim izazovima, Milorad Dodik nastavlja insistirati na projektu otcjepljenja Republike Srpske. Najnovije izjave, o kojima je izvijestio dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić, pokazuju da Dodik svoje političke ciljeve sve otvorenije pokušava ostvariti uz pomoć međunarodnih saveznika.
Prema Puljićevim navodima, Dodik je u razgovoru za američki Daily Caller pozvao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina da podrže nezavisnost Republike Srpske.
„Pozivam ih, molim ih“, poručio je Dodik, kako je prenio Puljić.
Posebnu pažnju izazvala je Dodikova tvrdnja da bi Republici Srpskoj bilo potrebno svega 15 minuta da počne funkcionisati kao samostalna država.
Dodik čeka jednu poruku iz Washingtona
Najozbiljniji dio njegovih izjava odnosi se na način na koji zamišlja takozvano mirno otcjepljenje.
Prema Puljićevim riječima, Dodik smatra da bi čitav proces mogao biti pokrenut ukoliko bi Washington jednostavno poručio:
„Hajde, učinite to.“
Takva izjava otvara pitanje koliko se Dodikova politička strategija oslanja na očekivanje promjene američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Umjesto traženja rješenja unutar ustavnog poretka države, Dodik ponovo zagovara scenario u kojem bi međunarodna podrška omogućila jednostrano odvajanje jednog njenog dijela.
Međutim, ono što Dodik predstavlja kao jednostavan politički potez u stvarnosti bi značilo pokušaj promjene međunarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine, države čiji su suverenitet i teritorijalni integritet potvrđeni Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Šta se događa iza kulisa u Washingtonu?
Dodatnu težinu cijeloj priči daju informacije o političkom lobiranju i vezama pojedinih američkih konsultanata s vlastima Republike Srpske.
Ivica Puljić izvijestio je da se američki mediji sve ozbiljnije bave angažmanima političkih operativaca povezanih s Donaldom Trumpom, koji istovremeno mogu imati poslovne odnose s drugim klijentima.
O tim angažmanima oglasio se i sam američki predsjednik, navodeći da njegovi vanjski konsultanti imaju pravo raditi za druge klijente, ali da će prekinuti saradnju ukoliko se utvrdi sukob interesa.
To, međutim, ne predstavlja dokaz da Trump podržava Dodikov projekat otcjepljenja.
Ipak, političko lobiranje otvara važno pitanje: pokušava li Dodik kroz utjecajne krugove u Washingtonu osigurati podršku za ciljeve koje nije moguće ostvariti u postojećem ustavnom okviru Bosne i Hercegovine?
Podrška otcjepljenju nije zvanična politika SAD-a
Uprkos Dodikovim očekivanjima, zasad nema potvrde da je američka administracija prihvatila ideju nezavisnosti Republike Srpske.
Naprotiv, tokom nedavnog saslušanja u američkom Kongresu predstavnik State Departmenta Daniel Lawton naglasio je da Washington ne podržava destabilizirajuću političku retoriku.
Američki zvaničnici ranije su ponavljali opredijeljenost za suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Upravo zbog toga važno je razlikovati Dodikove političke želje od stvarnih odluka američke administracije.
Bosna i Hercegovina nije država koja se može podijeliti za 15 minuta
Dodikova tvrdnja da bi za otcjepljenje bilo dovoljno svega 15 minuta možda može poslužiti kao politička poruka njegovim pristalicama, ali je pravna i politička stvarnost daleko složenija.
Republika Srpska je jedan od dva entiteta unutar Bosne i Hercegovine i nema ustavno pravo na jednostrano proglašenje nezavisnosti.
Nijedna politička izjava, lobistički ugovor ili neformalna podrška iz inostranstva ne mogu sami po sebi promijeniti međunarodno priznate granice Bosne i Hercegovine.
Posebno zabrinjava pokušaj da se otcjepljenje predstavi kao jednostavan administrativni postupak, gotovo kao odluka koja se može realizovati jednim telefonskim pozivom.
Bosna i Hercegovina je zemlja čiji su građani tokom devedesetih godina prošlog stoljeća platili ogromnu cijenu ratnih sukoba, progona i pokušaja teritorijalnih podjela.
Zato svako novo otvaranje pitanja razgradnje države nosi političku i sigurnosnu težinu koja se ne može svesti na nekoliko minuta.
Opasna poruka u osjetljivom trenutku
Najnoviji Dodikov istup pokazuje da ideja otcjepljenja Republike Srpske nije nestala iz njegove političke agende.
Naprotiv, on sada otvoreno poziva dvojicu najutjecajnijih svjetskih lidera da podrže ostvarenje tog cilja.
Ostaje pitanje kakvu će reakciju izazvati ove poruke u Washingtonu, ali i hoće li institucije Bosne i Hercegovine ozbiljnije odgovoriti na kontinuirano zagovaranje secesije.
Jedno je, međutim, jasno: Dodikovih 15 minuta nije nikakav pravni mehanizam za stvaranje nove države, već njegova politička tvrdnja.
A sudbina Bosne i Hercegovine ne može se određivati jednostranim odlukama, političkim pritiscima niti dogovorima koji bi zaobišli njen ustavni poredak i građane.
Izvori: Federalna televizija, izvještavanje Ivice Puljića iz Washingtona; N1 BiH, 8. oktobar 2026.
