Haris Zahiragić: odluke o koalicijama nisu gotove, a SDA u Sarajevu već zna s kim nastavlja saradnju
Potpredsjednik SDA Haris Zahiragić u javnom nastupu ponovo je otvorio niz važnih političkih pitanja koja će, bez sumnje, obilježiti period nakon izbora u Bosni i Hercegovini. Govoreći o mogućem formiranju novih vlasti na kantonalnom, federalnom i državnom nivou, naglasio je da se odluke ne mogu donositi ad hoc, niti pod pritiscima pojedinaca i političkih lidera.
Prema njegovim riječima, konačnu riječ o koalicijama imaju stranački organi SDA, dok je njegov lični politički stav da je saradnja s DF-om i Strankom za BiH najprirodniji nastavak dosadašnjeg opozicionog djelovanja.
Zahiragić je posebno istakao da je njegov izborni rezultat, ali i uspjeh stranke u cjelini, posljedica dugotrajnog i dosljednog opozicionog rada. Kako je rekao, nije riječ o individualnoj pobjedi, nego o rezultatu zajedničkog angažmana više ljudi unutar sarajevske organizacije SDA, kao i drugih kandidata i stranačkih aktivista koji su mjesecima vodili kampanju na terenu. Upravo zbog toga, smatra da bi bilo pogrešno njegov lični uspjeh predstavljati kao izoliran politički kapital.
„Ovo je timska pobjeda“, poručio je, naglašavajući da iza svakog glasova stoje ljudi koji su radili u izuzetno zahtjevnim okolnostima.
Jedna od ključnih tema bila je i formiranje vlasti u Kantonu Sarajevo. Zahiragić je rekao da SDA već ima svoje preferirane partnere i da su u glavnom gradu ti odnosi jasniji nego na višim nivoima vlasti. Po njegovom mišljenju, saradnja s DF-om i Strankom za BiH ima političku logiku jer su te stranke zajedno djelovale u opoziciji i dijelile slične stavove o nizu važnih pitanja.
Ipak, iako lično favorizira upravo taj aranžman, on je podsjetio da odluka nije na njemu, nego na organima stranke. Takav pristup, kako tvrdi, pokazuje da SDA želi zadržati unutrašnju disciplinu i institucionalni način odlučivanja, bez improvizacije i samoinicijativnih poteza.
Govoreći o potencijalnim dogovorima na federalnom nivou, Zahiragić nije isključio mogućnost da se vlast formira i bez SNSD-a na državnom nivou, ali je istovremeno upozorio da je za takvu procjenu još rano. Podsjetio je da svi mandati još nisu raspoređeni i da domovi naroda nisu u potpunosti formirani, što znači da se tek treba vidjeti ko zaista raspolaže mehanizmima političke blokade.
U takvom ambijentu, kako kaže, nije mudro izvlačiti konačne zaključke prije nego što institucije budu potpuno konstituisane. Po njegovom mišljenju, tek tada će biti jasnije koje su opcije održive, a koje služe samo za javni politički pritisak.
Posebno je komentirao i ulogu HDZ-a u Federaciji BiH. Ne osporava da ta stranka ima značajan kapacitet u Klubu Hrvata i da zbog toga ne može biti zanemarena u razgovorima o vlasti. Ipak, odbacio je ideju da Dragan Čović, ili bilo koji drugi pojedinac, može određivati s kim će SDA praviti koaliciju.
Prema njegovim riječima, partnerstvo se ne gradi na osnovu ultimatuma, nego na političkoj odgovornosti i dogovoru stranaka koje imaju legitimitet. Ovakav ton pokazuje da SDA, barem kroz Zahiragićev nastup, želi sačuvati pregovaračku poziciju i izbjeći utisak da pristaje na nametnuta rješenja.
Na pitanje o eventualnom političkom partnerstvu na državnom nivou, Zahiragić je poručio da razgovori trebaju biti vođeni sa svima s kojima je moguće postići minimum konsenzusa o ključnim državnim ciljevima. Kao takve ciljeve naveo je privredu, poljoprivredu, mlade, sigurnost i smanjenje nacionalnih tenzija. Istakao je da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku ne može sebi priuštiti nove duboke blokade i beskrajne institucionalne sukobe, nego mora tražiti funkcionalna rješenja.
Zbog toga smatra da je važnije utvrditi programe i ciljeve nego ulaziti u ideološka prepucavanja koja ne donose konkretne rezultate građanima.
Jedna od tema koja je privukla posebnu pažnju jeste i odnos prema SNSD-u. Zahiragić nije potpuno zatvorio vrata mogućnosti da državna vlast bude formirana i bez te stranke, ali je upozorio da konačna slika još nije poznata. Time je dao do znanja da SDA želi zadržati fleksibilnost u pregovorima, ali ne po cijenu političkih principa.
Istovremeno je odbacio tvrdnje Elmedina Konakovića o navodnim „čudnim dogovorima“ SDA s HDZ-om i SNSD-om, tvrdeći da je takva retorika više odraz političkog sukoba nego stvarnog stanja. Po njegovom stavu, svaki dogovor mora biti usmjeren ka nastavku evropskog i euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine, a ne ka produbljivanju podjela.
Kada je riječ o ustrojstvu države, Zahiragić je izričito odbacio ideju vraćanja državnih nadležnosti entitetima, ocijenivši takav pravac neprihvatljivim. Za njega je to pitanje granica preko kojih se ne može ići, jer bi takav proces značio slabljenje institucija Bosne i Hercegovine i povratak političkim rješenjima koja su već jednom proizvela duboke krize.
Zbog toga smatra da buduća vlast mora pokazati odlučnost u očuvanju državnih ovlasti, ali i u jačanju funkcionalnosti institucija koje postoje na nivou BiH.
U dijelu razgovora koji se odnosio na izbornu reformu, Zahiragić je naglasio da tema ne treba biti reducirana na kratkoročne političke interese, već na provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava. Po njegovom mišljenju, takav pristup zahtijeva i ustavne promjene, što znači da se ne radi o jednostavnom administrativnom pitanju.
Također je najavio da će se zalagati za donošenje zakona o proporcionalnoj zastupljenosti naroda u javnim institucijama, ali je pojasnio da taj prijedlog vidi kao dio programa buduće vlasti, a ne kao uslov za njeno formiranje. Drugim riječima, želi da reforme budu ozbiljno planirane, a ne korištene kao pregovarački alat za dnevnu politiku.
Posebnu pažnju izazvala je i njegova izjava o ranijoj ponudi Semiru Efendiću, prema kojoj je funkcija predsjedavajućeg Vijeća ministara bila povezana s podrškom kandidatu SDA za Predsjedništvo BiH. Zahiragić je kazao da taj dogovor nije realiziran, ali je dodao da ne isključuje mogućnost da SDA o toj poziciji pregovara i na drugačiji način.
Ipak, naglasio je da lično nema ambiciju za tu funkciju, iako ne bi odbio odgovornost ukoliko bi mu je stranka povjerila. Kao resor koji smatra posebno zanimljivim izdvojio je Ministarstvo pravde, sugerirajući da bi tamo mogao dati konkretan doprinos ako bi politički aranžmani to omogućili.
Govoreći o međunarodnom položaju Bosne i Hercegovine, Zahiragić je poručio da država mora zauzeti čvršći stav prema onim zemljama koje, kako je rekao, sarađuju s entitetima mimo državnih institucija. Kao primjer naveo je Mađarsku i njene odnose s Republikom Srpskom, ocijenivši da takva praksa slabi državni suverenitet i šalje pogrešnu poruku. Čak je sugerirao da BiH treba razmotriti i prekid odnosa s državama koje tako postupaju.
Ipak, istovremeno je naglasio da, u složenim globalnim okolnostima, Bosna i Hercegovina mora graditi mrežu prijatelja i na Zapadu i na Istoku, jer joj upravo takva diplomatija može osigurati stabilnost, prostor za saradnju i veću otpornost na međunarodne turbulencije.
Za Kanton Sarajevo, Zahiragić je još jednom potvrdio da SDA ostaje uz DF i Stranku za BiH, pozivajući se na zajednički opozicioni rad i iskustvo poznato pod nazivom „Sarajevski odgovor“. Tvrdi da je ta politička kombinacija već dokazala da može funkcionisati kao ozbiljna alternativa, a odbacio je tvrdnje da bi nacionalni sastav skupštinskog rukovodstva mogao blokirati imenovanje vlade. Prema njegovim riječima, i taj aspekt je već uzet u obzir.
Dodao je i da je bilo pokušaja pritisaka te navodne kupovine zastupnika partnerskih stranaka, ali bez iznošenja detalja, uz poruku da bi se o tome više moglo čuti upravo od DF-a i Stranke za BiH.
Na kraju je ostavio otvorenu mogućnost širenja većine na druge stranke koje prihvataju programske ciljeve nove vlasti, uz napomenu da bi, ako SDA dobije premijera Faruka Kapidžića, prioritet bili veliki infrastrukturni zahvati koji bi u naredne četiri godine mogli značajno rasteretiti gradski saobraćaj i promijeniti svakodnevicu građana Sarajeva.
