Nova Dimenzija Aferi “Viaduct”: Šokantni Obrti i Duboke Sumnje
U Bosni i Hercegovini dogodila se jedna od najznačajnijih i najsloženijih finansijskih afera u modernoj historiji. U središtu ovog skandala nalazi se slovenačka kompanija “Viaduct”, koja je prošle godine primila visoku arbitražnu odštetu od više od 56 miliona eura (oko 110 miliona KM), da bi ubrzo zatim bila prodata za svega milion eura.
Ova transakcija postavila je mnoge sumnje i pitanja o njenoj legalnosti i legitimitetu, a detalje o pozadini cijelog slučaja otkriva ugledni istraživački novinar i urednik portala Necenzurirano.si, Primož Cirman.
Šta se krije iza prodaje “Viaducta”?
Na pitanje kako može doći do toga da kompanija koja je upravo primila tako značajnu sumu bude prodata za simboličnu cijenu, Cirman naglašava da su odgovori u rukama institucija iz Bosne i Hercegovine i drugih država. “Za milion eura je prodata firma koja je primila 56 miliona.
Novi vlasnik, koji je kupio kompaniju, zapravo je zadužena osoba u Sloveniji, koja duguje više miliona eura, i smatra se da će ‘Viaduct’ uskoro biti ugašen”, ističe Cirman. Ove informacije dodatno komplikuju cijelu situaciju i čine je predmetom ozbiljnih istraživanja. Kako se čini, ovaj potez bi mogao biti dio šire strategije izbjegavanja odgovornosti i zatvaranja tragova.
Neobična koncesija i novčane transakcije
Cirman također ukazuje na to da je još 2004. godine bilo sumnjivo kako je “Viaduct” uopšte dobio koncesiju u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da kompanija nije imala nikakvu razvojnu istoriju niti ozbiljne prihode.
“Kako je moguće da firma koja nije radila dobije koncesiju vrijednu 156 miliona eura?”, pita se Cirman. Na dodatno zabrinjavajući način, novac isplaćen kao odšteta nije direktno otišao firmi “Viaduct”. Umjesto toga, sredstva su prebačena na račun u Sjedinjenim Američkim Državama, što dodatno otežava praćenje njihove sudbine.
Ovo podiže ozbiljna pitanja o transparentnosti i odgovornosti javnih institucija koje su imale ulogu u ovom procesu.
Nova struktura vlasništva i kontroverzni akteri
Novi vlasnik “Viaducta”, kako navodi Cirman, je makedonski državljanin Krste Blaževski, koji je formirao novu kompaniju u Londonu za ovu transakciju. “Blaževski je poznat po svojoj povezanosti sa gašenjem firmi u Sloveniji, što dodatno izaziva sumnju u njegove motive”, kaže Cirman.
Ovaj novi sloj vlasništva samo dodaje kompleksnost cijeloj situaciji, a sumnje se postavljaju ne samo na račun samog Blaževskog, već i na šire političke i poslovne strukture koje ga okružuju. Naime, mnogi analitičari smatraju da su ovakvi potezi deo šire mreže prevara koja koristi pravne praznine za ostvarivanje lične dobiti.
Političke veze i skriveni interesi
Cirman takođe ističe moguće veze između novih aktera i političkih krugova Republike Srpske. Ime slovenskog advokata Damjana Belića, koji je lobirao za isplatu odštete, pojavljuje se kao bitan element ove kompleksne priče.
Belić je ranije bio vlasnik zaštitarske kompanije u Bijeljini, koja je, prema nekim informacijama, bila povezana sa “paraobavještajnom mrežom” Milorada Dodika. “Iako Dodik negira bilo kakve poveznice sa ‘Viaductom’, činjenice govore suprotno”, smatra Cirman.
Ovakve veze između privatnih interesa i javnih funkcija mogu ukazivati na ozbiljne probleme u sistemu, što dodatno podriva povjerenje građana u institucije.
Gdje je nestao novac?
Jedno od ključnih pitanja koje se postavlja jeste gdje je završilo više od 50 miliona eura. “Prema dostupnim informacijama, samo je mali dio novca prošao kroz ‘Viaduct’, dok ostali iznosi ostaju nepoznanica”, ističe Cirman.
Ova situacija naglašava potrebu za sveobuhvatnom istragom, kako bi se utvrdilo kako je došlo do koncesije, ko je sve bio uključen, i zašto je novac poreznih obveznika nestao bez odgovora.
Čak i bez obzira na to koliko je novca nestalo, jasno je da je potrebna sveobuhvatna reforma sistema kako bi se spriječile slične zloupotrebe u budućnosti.
U svjetlu ovih otkrića, Cirman naglašava hitnu potrebu za reakcijom istražnih organa, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Sloveniji. “To je priča koja treba biti u najvišem javnom interesu, jer se radi o novcu poreznih obveznika”, zaključuje on. Akteri ovog skandala bi se mogli suočiti sa ozbiljnim posljedicama, ali pitanje ostaje – hoće li pravda biti zadovoljena ili će ova afera ostati u sferi zaborava?
Na kraju krajeva, budućnost “Viaducta” i sudbina novca koji je nestao postavljaju važna pitanja o transparentnosti i odgovornosti u poslovanju, a odgovori na ta pitanja mogli bi imati dugotrajne posljedice za sve uključene strane.
