Vlada RS insistira na zabrani zastava Armije RBiH: sporni član Krivičnog zakona pred Ustavnim sudom BiH
Vlasti u entitetu Republika Srpska ponovo su u fokusu javnosti nakon što su pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine zatražile da se odbije apelacija kojom se osporava odredba njihovog Krivičnog zakona, a koja javnu upotrebu i promovisanje zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine tretira kao krivično djelo.
Ovaj potez izazvao je nove političke i pravne prijepore, jer se radi o pitanju koje direktno zadire u interpretaciju ratne prošlosti, slobodu izražavanja i odnose među narodima u Bosni i Hercegovini.
Sporna odredba je sadržana u članu 359b Krivičnog zakona RS-a, koji je uveden nedavnim izmjenama i dopunama. Prema tom članu, kazne prijete svakoj osobi koja javno ističe, pokazuje, nosi, proizvodi, umnožava ili na drugi način stavlja u promet zastave, simbole, oznake, pozdrave i parole kojima se, kako zakonodavac navodi, promoviše ili veliča Armija RBiH na teritoriji ovog entiteta.
Za ovakvo postupanje predviđena je kazna zatvora do tri godine, dok je za slučajeve u kojima bi takvo ponašanje, prema procjeni vlasti, dovelo do nereda, uznemiravanja javnosti ili težih posljedica po zajednički život, propisana još strožija kazna od dvije do pet godina zatvora.
Ovaj zakon nije nastao iznenada. Narodna skupština RS-a usvojila je dopune u julu ove godine, nakon što su inicijativu nekoliko sedmica ranije pokrenula veteranska udruženja iz tog entiteta. Kasnije su prijedlog podržali i entitetski zvaničnici, čime je cijela priča dobila i snažnu političku težinu.
Na istoj sjednici usvojen je i član kojim se kriminalizira veličanje ideologije Nezavisne Države Hrvatske, što pokazuje da je zakonodavni paket bio usmjeren na simboličko i političko obilježavanje određenih ratnih i ideoloških narativa. Ipak, najviše pažnje javnosti privukao je upravo dio koji se odnosi na Armiju RBiH, jer je ona bila zvanična vojska međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine.
U obrazloženju koje je Vlada RS-a dostavila Ustavnom sudu BiH, navodi se da bi korištenje simbola Armije RBiH na prostoru ovog entiteta moglo imati provokativno djelovanje i doprinijeti međunacionalnim tenzijama. Entitetske vlasti tvrde da je namjera zakona očuvanje javnog reda, mira i sigurnosti, kao i sprečavanje incidenata koji bi mogli narušiti odnose među stanovništvom.
U dokumentu koji su prenijeli banjalučki mediji naglašava se stav da za korištenje zastave i simbola ARBiH, kako tvrde, “ne postoji opravdanje koje bi bilo pozitivno”, već se takvi simboli u RS-u percipiraju kao izrazito negativni.
Ovakvo objašnjenje, međutim, otvara niz osjetljivih pitanja. Kritičari zakonske odredbe upozoravaju da se pod izgovorom javnog reda može ograničavati pravo na sjećanje, komemoraciju i slobodno izražavanje identiteta. Za mnoge građane i porodice u Bosni i Hercegovini, simboli Armije RBiH nisu provokacija, nego podsjetnik na odbranu države u periodu agresije i na legitimnu vojnu strukturu koja je djelovala u skladu s tadašnjim ustavnim poretkom Republike Bosne i Hercegovine.
Zbog toga se spor ne vodi samo oko jednog člana zakona, nego i oko toga ko ima pravo da definira historijsko naslijeđe i javni prostor.
Pravna rasprava dodatno je zaoštrena činjenicom da je predmet sada pred Ustavnim sudom BiH, institucijom koja treba ocijeniti da li je entitetska odredba u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i međunarodnim standardima ljudskih prava. Ustavni sud u ovakvim slučajevima ne odlučuje samo o tehničkoj zakonitosti, već i o širem pitanju proporcionalnosti: da li je ograničenje nečijeg prava zaista nužno radi zaštite javnog interesa, ili predstavlja pretjeran i diskriminatoran potez.
Upravo zato se očekuje da će odluka suda imati značajne posljedice, ne samo za ovaj konkretan član zakona, nego i za buduće odnose između entitetskih i državnih institucija.
Posebnu pažnju izaziva i činjenica da se zakon odnosi na simboliku jedne legalne i međunarodno priznate vojne formacije iz perioda rata, dok se istovremeno u javnosti često otvara pitanje selektivnog pristupa ratnoj simbolici. Jedni smatraju da je zabrana nužna kako bi se spriječile provokacije i politička zloupotreba ratnih obilježja, dok drugi tvrde da se na taj način pokušava prepisati historija i kriminalizirati identitet jednog dijela stanovništva.
Takve podjele pokazuju koliko su ratne teme i dalje duboko prisutne u političkom životu Bosne i Hercegovine, gotovo tri decenije nakon završetka sukoba.
Ne treba zanemariti ni širi politički kontekst. U posljednjim godinama vlasti u RS-u često koriste zakonske i simboličke inicijative kao instrument političkog pozicioniranja, posebno u trenucima pojačanih tenzija s institucijama države BiH. U tom smislu, i ova odredba može se posmatrati ne samo kao pravni akt, nego i kao poruka biračkom tijelu i političkim protivnicima.
Istovremeno, reakcije iz drugih dijelova zemlje pokazuju da se svaki pokušaj reguliranja ratnih simbola doživljava kao test spremnosti države da zaštiti ustavni poredak, ali i prava svih građana bez obzira na etničku pripadnost.
U narednom periodu pažnja će biti usmjerena na odluku Ustavnog suda BiH, koji bi uskoro trebao zauzeti stav o ustavnosti ove odredbe. Ishod će biti važan ne samo za pravnike i političare, nego i za širu javnost, jer će pokazati gdje se povlači linija između zaštite javnog reda i zabrane simbola koji su za mnoge dio ličnog i kolektivnog sjećanja.
Bez obzira na konačnu presudu, jasno je da spor oko zastava Armije RBiH u Republici Srpskoj nadilazi tehničko pravno pitanje i ulazi u područje duboko emotivnih, historijskih i identitetskih razlika koje i dalje oblikuju političku stvarnost Bosne i Hercegovine.
