Porodica u vremenu brzine: Konjic otvorio važan razgovor o odgoju, braku i vrijednostima
U Bosanskoj sobi Narodnog univerziteta Konjic, u petak 22. maja 2026. godine, održana je tribina koja je okupila stručnjake, vjerske predstavnike i sve one koji osjećaju da je porodica danas pod sve većim pritiskom. Događaj pod nazivom “Porodica pred savremenim izazovima” organizovalo je Savjetovalište za brak i porodicu pri Medžlisu Islamske zajednice Konjic, uz podršku Narodnog univerziteta Konjic. Sama činjenica da je sala bila ispunjena govori koliko je ova tema bliska i važna ljudima, jer porodica nije tek privatna stvar pojedinca, nego temelj na kojem počiva cijela zajednica.
Tribina je bila zamišljena kao prostor za otvoren i ozbiljan razgovor o tome kako se savremeni način života odražava na bračne odnose, roditeljstvo, odgoj djece i međusobno razumijevanje unutar doma. O izazovima današnjice govorili su dr. Safija Malkić, prof. Elvedina Kazazić i Refik-ef. Delić, dok je moderatorica bila mr. Ilhana Špago, koja je ujedno i voditeljica Savjetovališta za brak i porodicu Medžlisa Islamske zajednice Konjic. Njihova izlaganja nisu bila teorijska samo radi forme, nego su nudila konkretne uvide u probleme s kojima se suočavaju savremeni roditelji, supružnici i djeca.
U uvodnom obraćanju mr. Ilhana Špago naglasila je da svako od nas pripada nekom porodičnom sistemu i da svi osjećamo posljedice promjena koje donosi moderno vrijeme. Podsjetila je da porodica nije samo mjesto gdje ljudi žive zajedno, nego prvi prostor u kojem čovjek uči kako voljeti, vjerovati, slušati i graditi odnose. Upravo zato, istakla je, svako slabljenje porodične veze ostavlja trag ne samo na pojedincu nego i na društvu u cjelini. Kao psiholog, Špago je posebno ukazala na poteškoće s kojima se roditelji danas susreću kada pokušavaju uskladiti bliskost s djecom i očuvanje roditeljskog autoriteta. Prema njenim riječima, djeci nisu potrebne neograničene slobode, nego osjećaj sigurnosti koji dolazi iz jasno postavljenih granica.
Govoreći o svakodnevici savremenih porodica, Špago je upozorila na ubrzan tempo života, sve manje zajedničkog vremena i sve veću ovisnost o tehnologiji. Društvene mreže, ekranizirani sadržaji i stalna izloženost digitalnim podražajima, kako je navela, često stvaraju osjećaj udaljenosti među članovima porodice i podstiču poređenje s nerealnim prikazima “savršenih porodica”. U takvom ambijentu, porodični razgovor, zajednički obrok i vrijeme provedeno bez telefona postaju dragocjeni, a nerijetko i zanemareni oblici bliskosti. Njena poruka bila je jasna: porodica se ne raspada naglo, već tiho, kroz izostanak prisutnosti, strpljenja i iskrene komunikacije.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Konjic Refik-ef. Delić u svom obraćanju naglasio je da pitanje porodice nije isključivo “žensko pitanje”, niti samo tema za stručnjake, nego izazov cijelog društva. Podsjetio je da se tribina održava u periodu između Međunarodnog dana porodice i Međunarodnog dana roditelja, što dodatno podsjeća na važnost ovih tema u javnom prostoru. Delić je ukazao na to da je tradicionalna muslimanska porodica već dugo izložena različitim pritiscima, od ekonomskih i društvenih do kulturnih i medijskih, te da je zbog toga važno razvijati preventivni i odgojni rad kroz savjetovališta, odjele i programe Islamske zajednice. Prema njegovim riječima, porodica nije samo privatna zajednica, nego prostor odgoja, vjere, međusobne odgovornosti i moralne stabilnosti.
Posebno je upozorio na pojave poput nasilja u porodici, gubitka međusobne bliskosti i sve većeg prilagođavanja ubrzanom ritmu života koji često potiskuje istinske vrijednosti. U tom kontekstu podsjetio je na lijepu i snažnu poruku iz života Poslanika Muhammeda, a.s., naglasivši da je utjehu nakon teških trenutaka pronalazio u svome domu, kod svoje supruge Hatidže. Ta poruka, kako je rekao, ostaje trajna lekcija da se mir, rahatluk i ljubav ne traže izvan porodice, nego upravo u njoj. Ovakvo podsjećanje imalo je snažan odjek u publici, jer je govorilo o onome što je mnogima blisko, ali što se u svakodnevnoj žurbi često zaboravlja.
Prof. Elvedina Kazazić, koordinatorica Odjela za brak i porodicu pri Muftijstvu mostarskom, svoj je govor usmjerila na pitanje djece i promjene svijeta u kojem odrastaju. Istakla je da se današnja djeca suštinski nisu promijenila: i dalje trebaju ljubav, pažnju, sigurnost, razumijevanje i dobar primjer. Međutim, promijenio se svijet oko njih, a upravo ta okolnost odgoj čini jednim od najvećih izazova savremenog čovjeka. Kazazić je upozorila da djeca danas odrastaju uz ekrane, kratke i brze sadržaje, te uz osjećaj da moraju biti savršena, dok su roditelji i nastavnici često iscrpljeni i pod pritiskom brojnih obaveza.
Njena poruka bila je da dijete nije projekt kojim se roditelji trebaju hvaliti, nego emanet za koji će se odgovarati. Podsjetila je na kur’anski imperativ da se čuva porodica i odgaja u vjeri, odgovornosti i moralu. Po njenom mišljenju, djeci često ne nedostaju materijalne stvari, nego prisutnost roditelja, vrijeme za razgovor i emotivna bliskost. Upozorila je i na gubitak roditeljskog autoriteta, naglasivši da su granice neophodne jer djeci daju osjećaj sigurnosti. Odgoj, kako je rekla, nije ni stroga kontrola ni popustljivost bez mjere, nego sklad između ljubavi i discipline.
Kazazić je također ukazala na činjenicu da savremena tehnologija i društvene mreže sve češće preuzimaju ulogu odgojnih autoriteta. Zato je, prema njenim riječima, nužno vratiti kulturu razgovora u porodicu, obnoviti zajedničke obroke, zajedničke odlazke u džamiju i običaj da se članovi porodice međusobno zaista slušaju. Posebno je naglasila da djeca mnogo više pamte kako su se osjećala pored roditelja i nastavnika nego tačne riječi koje su čula ili poklone koje su dobila. Ta misao snažno podsjeća da emocionalna sigurnost često ostavlja dublji trag od bilo kakvog materijalnog ulaganja.
Doktorica Safija Malkić, rukovoditeljica Odjela za brak i porodicu pri Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, govorila je o krizi savremene porodice i potrebi da se društvo ponovo okrene porodičnim vrijednostima. Naglasila je da je posebno pogođena tradicionalna bosanska muslimanska porodica, koja se danas suočava s različitim pritiscima i promjenama. Prema njenim riječima, porodica i brak nisu teme od sporednog značaja, nego životno važne institucije bez kojih nema stabilnog društva. Malkić je podsjetila i na važnost odnosa među supružnicima, posebno na to da se dobrota čovjeka najbolje vidi u njegovom domu, a ne u javnosti.
U svom izlaganju posebno se osvrnula na potrebu da djeca u porodici osjete ljubav, strpljenje i svakodnevnu brigu. Istakla je da nijedna institucija ne može zamijeniti toplinu majčinog zagrljaja, prisutnost oca ili sigurnost porodičnog doma. Govoreći o ulozi majke, naglasila je da se prava pedagogija zasniva na ljubavi koja se ne iskazuje samo riječima, nego i djelima, vremenom i pažnjom. Na kraju je upozorila na sve izraženije društvene devijacije i gubitak moralnih vrijednosti, poručivši da je odgovor na savremene izazove u povratku vjeri, otvorenom razgovoru i principima koji porodicu čine čvrstom i zdravom.
Tribina u Konjicu pokazala je da interes za porodicu nije nestao, ali da je potrebno više javnih razgovora, više podrške i više razumijevanja za one koji se svakodnevno trude očuvati dom, brak i odgoj djece. U vremenu kada se često govori o napretku, efikasnosti i uspjehu, ovakvi skupovi podsjećaju da je prava snaga društva u njegovim porodicama. Ako je porodica zdrava, postoji i veća nada da će biti zdravi i odnosi u školi, na poslu, u komšiluku i u cijeloj zajednici. Upravo zbog toga poruke iz Konjica imaju značaj koji nadilazi jednu tribinu: one pozivaju na povratak temeljnim vrijednostima, na više strpljenja i na svjesno njegovanje bliskosti koja porodicu čini domom, a ne samo zajedničkim prostorom života.
