Građani BiH i dalje među najčešćim kupcima koji traže povrat PDV-a u Hrvatskoj
Kupovina u susjednoj Hrvatskoj već godinama predstavlja dio šireg potrošačkog obrasca za mnoge građane Bosne i Hercegovine, posebno tokom ljetne turističke sezone, kada se uz putovanja i odmore često obavljaju i veće nabavke. Prema podacima Carinske uprave Republike Hrvatske, među najtraženijim artiklima za koje kupci iz BiH podnose zahtjev za povrat PDV-a i dalje su odjeća, obuća, parfemi, mobiteli, prijenosna računala, kućanski aparati, satovi i nakit. Ovi podaci potvrđuju da se ne radi samo o povremenim kupovinama, nego o ustaljenoj praksi koja se odnosi na robu više vrijednosti, za koju povrat poreza može značajno uticati na konačnu cijenu proizvoda.
Tokom ovogodišnjih ljetnih mjeseci, od 1. juna do 31. augusta 2026. godine, na graničnim prijelazima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine obrađeno je oko hiljadu zahtjeva za povrat PDV-a koje su podnijeli putnici iz BiH. Iako je taj broj za oko 10 posto manji nego u istom periodu prošle godine, iz Carinske uprave RH ocjenjuju da nema značajnijih odstupanja i da se radi o uobičajenim sezonskim oscilacijama. Ovakvi podaci ukazuju na to da interes građana BiH za kupovinu u Hrvatskoj ostaje stabilan, uprkos promjenama u potrošačkim navikama, kursnim razlikama i ukupnim troškovima putovanja.
Najveći broj zahtjeva za povrat poreza obrađen je na graničnom prijelazu Gornji Varoš, dok su među frekventnijim prijelazima bili i Metković – Nova Sela te Slavonski Brod. Ova činjenica nije iznenađujuća, s obzirom na to da se upravo na ovim rutama odvija intenzivan promet putnika i robe između dviju država. Granični prijelazi na jugu i istoku Hrvatske posebno su važni za putnike iz BiH koji se vraćaju kući nakon odmora, poslovnog puta ili šopinga, pa je logično da se upravo tamo obrađuje najveći broj zahtjeva za povrat PDV-a.
Pravo na povrat PDV-a imaju putnici koji nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište na području Evropske unije, što znači da se ova pogodnost odnosi i na građane Bosne i Hercegovine. Međutim, pravo ne ostvaruje svako automatski, već je potrebno ispuniti nekoliko važnih uslova. Najvažniji među njima je da vrijednost robe kupljene na jednom računu, s uključenim PDV-om, mora iznositi najmanje 100 eura, odnosno oko 200 konvertibilnih maraka. Time se u praksi povrat poreza najčešće veže za kupovinu skupljih predmeta, dok manje kupovine uglavnom ne ulaze u proceduru.
Da bi povrat bio moguć, podaci na obrascu za povrat PDV-a, odnosno obrascu PDV-P, moraju biti potpuno usklađeni s podacima iz putne isprave ili lične karte kupca. Također, roba koja se iznosi iz Evropske unije mora odgovarati onome što je navedeno na računu i na obrascu. Carinski službenici na izlazu iz EU-a imaju zadatak da provjere robu, dokumentaciju i identitet kupca, što znači da se procedura ne završava samo na prodajnom mjestu. Roba mora biti predočena carini i fizički iznesena iz EU-a u roku od tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je kupovina obavljena.
Obrazac PDV-P kupcu izdaje prodavatelj, a zatim ga ovjerava izlazni carinski ured. Uz taj standardni obrazac, u Hrvatskoj je moguće koristiti i posebni obrazac Tax Free, dok se za robu kupljenu u drugim državama članicama Evropske unije prihvataju i obrasci propisani njihovim nacionalnim zakonodavstvom, kao i računi ako ispunjavaju potrebne uslove. Ovakva fleksibilnost olakšava putnicima postupak, ali i dalje zahtijeva pažnju, jer svaki propust u dokumentaciji može dovesti do odbijanja zahtjeva za povrat poreza.
Posebna novina uvedena ove godine odnosi se na elektroničko popunjavanje obrasca PDV-P, koje je u Hrvatskoj omogućeno od 17. juna 2026. godine. Ovaj digitalni model donosi niz praktičnih prednosti, prije svega bržu obradu i manje administrativnih grešaka. Obrazac sadrži barkod koji omogućuje automatsko preuzimanje podataka u carinski sistem, čime se ubrzava ovjera i evidentiranje, a smanjuje i potreba za ručnim unosom podataka. Putnik na graničnom prijelazu može pokazati i ispisani obrazac i njegovu elektroničku verziju na pametnom telefonu ili drugom uređaju, nakon čega službenici skeniraju barkod i preuzimaju podatke u sistem.
Ipak, digitalizacija postupka ne znači i ukidanje osnovnih kontrola. Carinska uprava izričito naglašava da putnici i dalje moraju predočiti kupljenu robu kako bi službenici mogli provjeriti odgovara li stvarno stanje podacima navedenim na računu i obrascu. To je važno i zbog sprečavanja zloupotreba, ali i zbog očuvanja povjerenja u sistem povrata poreza. Drugim riječima, iako je procedura modernizovana, suština ostaje ista: kupac mora dokazati da roba zaista napušta područje Evropske unije i da je kupljena za ličnu upotrebu ili kao regularna putnička kupovina.
Za mnoge građane BiH povrat PDV-a nije samo administrativna pogodnost, već i važan razlog za planiranje kupovine preko granice. Razlika u cijeni, posebno kod tehnoloških uređaja, parfema i kvalitetnije odjeće, može biti dovoljna da se isplati i putovanje i dodatni trud oko papirologije. Zbog toga su mobiteli, laptopi i druge elektroničke stvari sve češći izbor kupaca koji žele ostvariti uštede, dok su parfemi, nakit i satovi popularni među onima koji kupuju poklone ili luksuznije proizvode. U praksi, povrat PDV-a često predstavlja dodatni motiv da se kupovina obavi upravo u Hrvatskoj, naročito u pograničnim područjima.
Ovakvi podaci također govore i o širem ekonomskom odnosu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Povezanost tržišta, blizina graničnih prijelaza i slobodniji protok ljudi stvaraju uslove u kojima se potrošači lako odlučuju na kupovinu s druge strane granice. Za trgovce u Hrvatskoj to znači dodatni promet, dok za građane BiH znači mogućnost da, uz ispunjene uslove, dio plaćenog poreza vrate nazad. U vremenu kada su troškovi života sve veći, svaka ušteda postaje značajna, pa interes za ovakav model kupovine, po svemu sudeći, neće uskoro oslabiti.
