Izbor novog predsjednika Suda BiH: pravosudna funkcija koja može imati političke posljedice
U Bosni i Hercegovini otvoreno je novo pitanje koje bi u narednim sedmicama moglo postati jedna od najpraćenijih tema u javnosti: ko će biti novi predsjednik Suda BiH. Iako je riječ o institucionalnoj proceduri koja bi u normalnim okolnostima trebalo da prođe bez prevelike političke buke, okolnosti u kojima se izbor priprema čine ovu funkciju daleko značajnijom od pukog kadrovskog popunjavanja jedne pozicije. Prema tvrdnjama izvora koji prate dešavanja u pravosuđu, iza kulisa se već vode ozbiljne kalkulacije, a pojedina imena se spominju kao potencijalna rješenja koja bi mogla zadovoljiti i formalne i neformalne interese.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine raspisalo je konkurs za predsjednika Suda BiH, što je i bio očekivan korak nakon promjena u vrhu ove institucije. Međutim, prema informacijama koje kruže u pravosudnim i političkim krugovima, pripreme za izbor nisu počele tek objavom konkursa. Navodno se već ranije analiziralo ko bi mogao imati najbolje izglede, ko bi mogao prikupiti većinu glasova i čiji bi izbor mogao biti prihvatljiv za različite interesne grupe. U takvim okolnostima, proces izbora prvog čovjeka državnog suda dobija širi značaj, jer se ne posmatra samo kroz stručne kriterije, nego i kroz odnos prema osjetljivim političkim i institucionalnim pitanjima.
Zašto je funkcija predsjednika Suda BiH toliko osjetljiva
Predsjednik Suda BiH nije samo administrativni rukovodilac. Ta funkcija nosi snažan utjecaj na organizaciju rada jedne od najvažnijih pravosudnih institucija u državi. Predsjednik učestvuje u rasporedu sudija, formiranju vijeća i unutrašnjoj organizaciji rada Suda, što znači da njegov izbor može imati posljedice na način na koji se vode najvažniji predmeti. U zemlji u kojoj je povjerenje u pravosuđe često predmet rasprava, svaki izbor na ovako visoku poziciju automatski dobija i političku dimenziju.
Upravo zbog toga se u javnosti pažljivo prati ko će se sve prijaviti, ko ima podršku, a ko potencijalno ulazi u utrku kao kompromisno rješenje. Kada je riječ o Suda BiH, riječ je o instituciji koja odlučuje u predmetima od velikog javnog značaja, uključujući one koji se tiču visokih zvaničnika, ozbiljnih krivičnih djela i slučajeva koji često izazivaju snažne reakcije javnosti. Zato nije neobično da se oko izbora predsjednika suda otvaraju pitanja o nezavisnosti, utjecaju i mogućim političkim preferencijama unutar pravosudnog sistema.
Spominju se različiti kandidati i mogući scenariji
Prema navodima izvora, u neformalnim razgovorima već se razmatra nekoliko mogućih kandidata. Jedna od opcija je iskusni sudija iz Apelacionog odjeljenja Suda BiH, osoba koja bi u stručnom smislu mogla djelovati uvjerljivo zbog dugogodišnjeg rada i profesionalnog iskustva. Ipak, prema istim tvrdnjama, određeni krugovi navodno računaju i na njegove veze s periodom u kojem je Milan Tegeltija imao snažan utjecaj u pravosuđu. Takve tvrdnje, naravno, ostaju na nivou izvora, ali dovoljno govore o tome kako se izbor predsjednika Suda BiH ne posmatra samo kroz formalne biografije, već i kroz širu mrežu utjecaja.
Druga mogućnost, prema istim informacijama, jeste kandidatkinja koja je u Sud BiH došla kroz ranije konkursne procese i koja bi mogla biti prepoznata kao profesionalno prihvatljivo rješenje. Izvori ističu da je ideja pojedinih političkih i interesnih krugova pronaći osobu koja će ispunjavati sve formalne uslove, ali istovremeno biti dovoljno „prihvatljiva” da ne izazove snažan otpor unutar sistema. Takva dinamika nije neuobičajena u institucijama gdje se sudaraju profesionalni autoritet, institucionalna hijerarhija i politička očekivanja.
Minka Kreho kao faktor koji može promijeniti ravnotežu
U cijeloj priči posebno se izdvaja ime Minke Kreho, aktuelne vršiteljice dužnosti predsjednice Suda BiH. Ona je na toj poziciji od decembra 2023. godine, nakon suspenzije Ranka Debeveca, i već sama činjenica da privremeno vodi instituciju daje joj određenu prednost u percepciji kontinuiteta i stabilnosti. Prema navodima izvora, eventualna njena prijava na konkurs mogla bi ozbiljno promijeniti odnose među kandidatima, jer bi u tom slučaju bila više od tehničke zamjene — postala bi stvarna konkurencija svakom drugom kandidatu.
Njena prednost, kako se tvrdi, leži u dugom iskustvu u Sudu BiH, budući da je dio ove institucije od 2007. godine. Takva biografija znači dubinsko poznavanje rada suda, njegovih procedura i prakse, što je često presudno u izboru za rukovodeću poziciju. U vremenima kada se od pravosuđa očekuje više transparentnosti, efikasnosti i otpornosti na pritiske, kandidati s dugim stažom i potvrđenim radnim iskustvom obično imaju ozbiljan adut. Zbog toga mnogi smatraju da bi Kreho mogla biti među najjačim imenima u utrci, ukoliko se odluči da formalno preda kandidaturu.
Podsjećanje na ranije izbore i političke kalkulacije
Aktuelna priča ne može se posmatrati bez podsjećanja na ranije izbore za čelo Suda BiH. Posebno se spominje izbor Ranka Debeveca 2016. godine, kada je, prema navodima iz izvora, postojala mogućnost da funkciju preuzme kandidat iz reda Bošnjaka. Kao jedan od favorita tada je spominjan sudija Izo Tankić, ali je Debevec, izjašnjavajući se kao Ostali, odnosno iz reda Jevreja, otvorio prostor za sopstveni izbor. Taj presedan i danas se navodi kao primjer koliko je izbor predsjednika Suda BiH osjetljiv i koliko etnička i institucionalna matematika može utjecati na krajnji rezultat.
Debevec je, prema dostupnim informacijama, 2023. godine ponovo izabran za predsjednika Suda BiH, i to kao jedini kandidat. Međutim, njegov mandat nije završen do kraja nakon suspenzije, što je dodatno pojačalo interes javnosti za to ko će i na koji način preuzeti ovu poziciju. Takvi slučajevi pokazuju da izbor predsjednika Suda BiH često nije samo pitanje stručnosti, već i trenutne ravnoteže unutar sistema, kao i odnosa snaga između različitih grupa koje imaju interes u pravosudnim procesima.
Kako VSTV bira predsjednika i zašto je većina presudna
Ključnu ulogu u cijelom procesu ima Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, koje bira predsjednika Suda BiH. Vijeće broji 15 članova, a za izbor je potrebna prosta većina, odnosno najmanje osam glasova. Upravo ta brojka često postaje centralna u svim neformalnim analizama, jer kandidati ne moraju samo zadovoljiti stručne uslove, već i osigurati dovoljan broj glasova među članovima Vijeća. Prema navedenim podacima, u aktuelnom sazivu VSTV-a nalazi se šest Bošnjaka, pet Srba, tri Hrvata i jedan član iz reda Ostalih, što dodatno komplikuje svaku računicu.
Izvori tvrde da bi se u takvoj situaciji moglo računati na glasove pojedinih članova iz Republike Srpske, ali i na podršku dijela ostalih članova Vijeća. Istovremeno, spominje se i mogućnost suzdržanosti ili povlačenja podrške određenih članova, što bi u posljednjem trenutku moglo promijeniti tok glasanja. U institucijama gdje je svaki glas važan, čak i jedan izostanak podrške može biti presudan. Zato se u ovom slučaju pažnja ne usmjerava samo na kandidature, nego i na potencijalne saveze, lobiranja i političku atmosferu koja prati cijeli postupak.
Konkurs, bodovanje i pravi test nezavisnosti
Ipak, prije bilo kakvog konačnog glasanja potrebno je proći konkursnu proceduru i bodovni filter. To znači da neće svako ko se spominje u javnosti automatski ući u završnu fazu izbora. Konkursni uslovi, provjera formalnih kvalifikacija i ocjena profesionalne biografije predstavljaju prvi filter kroz koji kandidati moraju proći. Tek nakon toga dolazi do glasanja i politički osjetljive završnice postupka. Zbog toga će naredni period pokazati ne samo ko će se prijaviti, nego i ko će uopće imati realnu šansu da dođe do kraja procedure.
Ono što cijeli proces čini posebno važnim jeste činjenica da izbor novog predsjednika Suda BiH može postati test nezavisnosti pravosuđa. Ukoliko se pokaže da je odluka donijeta isključivo na osnovu stručnosti, institucionalnog integriteta i iskustva, to bi bio važan signal za javnost. Ako, međutim, prevladaju političke kalkulacije i neformalni utjecaji, tada će cijeli postupak biti još jedan podsjetnik na to koliko je teško u BiH potpuno odvojiti pravosuđe od politike. Upravo zato će ishod ovog izbora biti pažljivo praćen ne samo u pravosudnim krugovima, već i među građanima koji od institucija očekuju veću transparentnost i vjerodostojnost.
Važno je naglasiti da su sve tvrdnje o navodnom lobiranju, političkim kombinacijama i unaprijed pripremljenim scenarijima informacije koje dolaze iz izvora, a ne potvrđene činjenice objavljene od strane institucija. U dostavljenom materijalu nema javne potvrde da su Milorad Dodik ili Milan Tegeltija zvanično učestvovali u takvim planovima. Ipak, sama činjenica da se takvi navodi uopće pojavljuju dovoljno govori o atmosferi u kojoj se ovaj izbor odvija. Zato će naredne sedmice biti odlučujuće za to da li će na čelo Suda BiH doći kandidat s najjačim profesionalnim referencama ili osoba čiji izbor odražava širu političku ravnotežu u zemlji.
