Slike su simbolične AI ilustracije i ne prikazuju stvarni sastanak niti glasanje.
Viktor Orban mogao bi se uključiti u utrku za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, prema medijskim izvještajima o razgovorima koje su američki zvaničnici vodili s bivšim mađarskim premijerom. Slobodna Bosna 26. oktobra prenosi navode Jerusalem Posta da Washington ispituje takvu mogućnost. Za sada nema javno potvrđene Orbanove kandidature ni objavljenog dogovora velikih sila da ga podrže.
Važnost ove informacije zato treba posmatrati kroz dva odvojena pitanja: postoji li politička inicijativa da Orban uđe u utrku i kakav bi postupak morao proći da bi zaista preuzeo dužnost. O prvom govore medijski izvori koji opisuju diplomatske razgovore. Drugo je uređeno pravilima UN-a i ne zavisi od odluke jednog predsjednika ili jedne vlade.
Razgovori nisu odluka o imenovanju
Jerusalem Post navodi da su američki predstavnici kontaktirali Orbana kako bi provjerili njegov interes. Prema tom izvještaju, pozitivno je reagovao na ideju, ali konačnu odluku o ulasku u utrku još nije donio. Medij također prenosi procjenu da bi Moskva i Peking mogli biti skloni takvom prijedlogu. To su navodi o mogućoj podršci, a ne javne obaveze tih država.
Posebno ostaju otvoreni stavovi Velike Britanije i Francuske. Obje su stalne članice Vijeća sigurnosti, uz Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Kinu. Medijski izvještaj ne navodi da su London ili Pariz objavili konačan stav o mogućoj Orbanovoj kandidaturi. Zbog toga bi tvrdnja da mu je funkcija već osigurana išla znatno dalje od dostupnih informacija.
Ko zapravo bira čelnika UN-a
Biblioteka Ujedinjenih nacija u objašnjenju ažuriranom 22. oktobra 2026. podsjeća da generalnog sekretara imenuje Generalna skupština, na preporuku Vijeća sigurnosti. To pravilo proizlazi iz člana 97. Povelje UN-a. Preporuka Vijeća i imenovanje u Generalnoj skupštini predstavljaju dva institucionalna koraka, a politički razgovori koji im prethode sami po sebi ne proizvode imenovanje.
U uobičajenom slijedu država članica predlaže kandidata, Vijeće sigurnosti razmatra prijedloge i donosi preporuku, a zatim je dostavlja Generalnoj skupštini. Skupština potom razmatra preporučeno ime i usvaja odluku o imenovanju. UN-ovo objašnjenje navodi i da se važan dio pregovora odvija izvan otvorenih sjednica, pa službeni dokumenti često bilježe ishod više nego sadržaj razgovora koji su do njega doveli.
Upravo zbog toga novinske informacije o diplomatskim kontaktima mogu otkriti pravac nečijeg razmišljanja, ali ne mogu zamijeniti formalni dokument. Za čitaoca je najvažnije pratiti da li se pojavila nominacija, potom preporuka nadležnog organa i na kraju odluka o imenovanju. Bez tih razlika glasina o kandidatu lako postane pogrešna vijest o već izabranom čelniku.
Funkcija uključuje više od diplomatskih nastupa
Istraživački vodič UN-a opisuje generalnog sekretara kao nosioca administrativnih i političkih odgovornosti. U njegov posao spadaju izvještavanje o radu organizacije, priprema i učešće na sjednicama njenih organa te poslovi povezani s budžetom i osobljem. Politički dio uključuje posredovanje, dobre usluge, rad posebnih izaslanika i druge diplomatske aktivnosti.
Povelja mu, prema istom vodiču, omogućava da Vijeću sigurnosti skrene pažnju na pitanje koje bi moglo ugroziti međunarodni mir i sigurnost. To objašnjava zašto je izbor važan i državama izvan kruga velikih sila: osoba na toj dužnosti utiče na diplomatsku komunikaciju i način na koji organizacija usmjerava pažnju prema krizama. Ipak, ovlasti generalnog sekretara ne znače da on sam donosi odluke svih članica.
UN-ovi materijali za aktuelni izborni postupak predviđaju da novi generalni sekretar preuzme dužnost 1. januara 2027. godine. Prema istraživačkom vodiču, mandat traje pet godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Dok se postupak približava završnici, svako novo ime mora se ocjenjivati prema potvrđenim koracima i stvarnoj podršci, a ne samo prema političkoj prepoznatljivosti.
Orbanovo ime zasad je dio izvještavanja o mogućem diplomatskom prijedlogu. Sljedeća bitna vijest bila bi njegova potvrđena odluka da se kandiduje ili službeni potez države koja ga predlaže. Do tada ostaje otvoreno hoće li razgovori opisani u medijima prerasti u formalnu utrku za jednu od najvidljivijih međunarodnih funkcija.
Izvor: Slobodna Bosna, The Jerusalem Post, Ujedinjene nacije
