Željka Cvijanović pred NSRS ponovo polaže zakletvu: simbolika, pravo i politička poruka

Na konstitutivnoj sjednici novog saziva Narodne skupštine Republike Srpske, zakazanoj za 16. novembar, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović ponovo će stati pred entitetski parlament i položiti zakletvu. Ova praksa, koja je u javnosti već postala prepoznatljiva, ponovo otvara pitanje zbog čega se takav čin uopće ponavlja, kakvo mu je mjesto u ustavnom poretku Bosne i Hercegovine i da li on ima stvarnu pravnu težinu ili je riječ o politički važnom, ali formalno ograničenom protokolarnom događaju.

Kako navodi portal Raport, polaganje zakletve pred Narodnom skupštinom Republike Srpske nije novina. Tu praksu je nakon izbora 2018. godine uveo Milorad Dodik, a zatim ju je Željka Cvijanović ponovila i 2022. godine. Iako se na prvi pogled može učiniti da je riječ o uobičajenom ceremonijalnom činu, analiza pokazuje da takva zakletva nije propisana ni Ustavom Bosne i Hercegovine ni zakonima koji uređuju stupanje članova Predsjedništva na dužnost. Upravo zbog toga, cijela situacija dobija širi politički i pravni značaj.

U javnosti se često miješaju simbolika i pravna obaveza, pa je važno razlikovati ono što ima ceremonijalnu vrijednost od onoga što zaista proizvodi pravne posljedice. Zakletva u Banjaluci, prema ovoj analizi, ne predstavlja trenutak u kojem članica Predsjedništva BiH formalno preuzima mandat. Taj mandat, kako je objašnjeno, počinje tek na konstituirajućoj sjednici Predsjedništva BiH u Sarajevu, nakon što Centralna izborna komisija uruči certifikate izabranim članovima državnog Predsjedništva.

Šta predviđa Poslovnik Narodne skupštine Republike Srpske

Prema Poslovniku Narodne skupštine Republike Srpske, jasno su navedene funkcije čiji nosioci polažu zakletvu pred tim parlamentom. Međutim, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine nije među njima. To je ključni argument koji Raport iznosi u analizi. Dakle, iako će Željka Cvijanović pred poslanicima pročitati tekst zakletve, sama činjenica da se to dešava u okviru konstitutivne sjednice ne znači da je riječ o zakonski predviđenoj obavezi za ovu funkciju.

Tekst zakletve koji se u takvim prilikama izgovara sadrži formulacije kojima se izabrani zvaničnik obavezuje da će savjesno obavljati dužnost, čuvati državne tajne i zastupati interese naroda i građana Republike Srpske, uz poštivanje ustava i zakona Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Na taj način, u jednoj rečenici spajaju se entitetska politička poruka i obaveza prema državnom pravnom poretku. Međutim, i pored tog sadržaja, činjenica ostaje ista: Poslovnik NSRS ovu funkciju ne prepoznaje kao onu koja polaže zakletvu pred parlamentom.

Mandat u Predsjedništvu BiH počinje u Sarajevu, a ne u Banjaluci

Jedno od najvažnijih pitanja u ovoj priči odnosi se na trenutak kada mandat zaista počinje. Prema navodima koje prenosi Raport, polaganje zakletve u Narodnoj skupštini Republike Srpske nema pravno dejstvo u smislu preuzimanja dužnosti u Predsjedništvu BiH. Formalni početak mandata vezan je za državnu proceduru, odnosno za trenutak kada Centralna izborna komisija dodijeli certifikate i kada se u Sarajevu održi konstituirajuća sjednica Predsjedništva BiH.

Na toj sjednici članovi Predsjedništva potpisuju svečanu izjavu, kojom se obavezuju na poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, zaštitu ljudskih prava i ravnopravnost svih naroda i građana. To je, sa stanovišta državnog prava, ključni dokument i trenutak stupanja na funkciju. Drugim riječima, ono što se dešava u Banjaluci može imati političku poruku, ali pravni okvir mandata definisan je na državnom nivou.

Ova razlika je posebno važna u zemlji u kojoj su ustavna rješenja složena i gdje se nadležnosti dijele između države, entiteta i Brčko Distrikta. Često se upravo na toj granici između entitetskog i državnog nivoa stvaraju nesporazumi, a ponekad i namjerne političke interpretacije. Zbog toga je neophodno precizno razdvajati formalne pravne obaveze od simboličkih činova koji imaju političku vrijednost, ali ne mijenjaju ustavni poredak.

Politički protokol ili poruka javnosti

Analiza koju prenosi Raport zaključuje da zakletva pred Narodnom skupštinom Republike Srpske predstavlja politički protokol, a ne formalni pravni čin. To znači da takav događaj može imati značajan politički i medijski efekat, posebno u kontekstu odnosa između entitetskih i državnih institucija, ali ne mijenja redoslijed procedura propisanih zakonima Bosne i Hercegovine. Čak i ako se zakletva ponovi svake izborne godine, njen stvarni učinak ostaje u domenu političke simbolike.

Takvi događaji često služe i kao signal biračima, stranačkim aktivistima i široj javnosti. Oni mogu biti način da se naglasi politička lojalnost određenom entitetu, instituciji ili narativu, a istovremeno da se pošalje poruka o kontinuitetu vlasti. U tom smislu, zakletva pred NSRS nije bez značaja, ali njen značaj nije pravni u smislu početka mandata, nego prvenstveno političko-simbolički.

Zašto je važno razumjeti razliku između entitetskog i državnog nivoa

Da bi se cijela tema ispravno razumjela, potrebno je podsjetiti na ustrojstvo Bosne i Hercegovine. Država ima državni nivo vlasti, dva entiteta i Brčko Distrikt, a svaki od tih nivoa funkcioniše u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti. Narodna skupština Republike Srpske je zakonodavni organ entiteta sa sjedištem u Banjaluci, dok je Predsjedništvo BiH institucija državnog nivoa čiji članovi obavljaju dužnost prema državnom Ustavu i izbornim rezultatima koje potvrđuje Centralna izborna komisija.

Upravo ta podjela nadležnosti čini razliku između ceremonije i pravne procedure. Kada se neka dužnost polaže pred entitetskim parlamentom, a zakon to ne predviđa, tada se otvara pitanje da li se radi o stvaranju političkog običaja koji nema uporište u formalnom pravnom okviru. S druge strane, kada institucija na državnom nivou propisuje određenu proceduru, tada je ona obavezujuća i ima direktne posljedice po početak mandata i djelovanje zvaničnika.

Za građane je zato korisno da znaju kako da tumače ovakve vijesti. Nije svaka svečana izjava isto što i zakonski predviđena zakletva, niti je svaki protokolarni događaj dokaz da je mandat formalno započeo. Razlikovanje tih pojmova pomaže da javnost bolje razumije funkcionisanje institucija i da lakše uoči kada se politička praksa pokušava predstaviti kao pravna obaveza.

Širi politički kontekst i nastavak prakse

Praksa polaganja zakletve pred NSRS-om, prema dostupnim informacijama, uvedena je 2018. godine i ponovljena 2022. godine. Najava da će se to desiti i ove godine pokazuje da se ona pretvorila u svojevrsni politički obrazac. U takvom ambijentu, svako novo ponavljanje dobija dodatnu težinu, jer se više ne posmatra samo kao pojedinačan događaj, već kao dio kontinuiteta političke poruke koju određeni akteri žele poslati javnosti.

Istovremeno, ovakvi događaji pokazuju koliko su u Bosni i Hercegovini pravni i politički slojevi često isprepleteni. Javnost nerijetko dobija informacije koje zvuče svečano i važno, ali tek detaljnija analiza otkriva da li iza njih stoji zakonska obaveza ili samo politička praksa. U slučaju Željke Cvijanović, prema onome što prenosi Raport, stvarni pravni trenutak stupanja na mandat u Predsjedništvu BiH ne dešava se u Banjaluci nego u Sarajevu, pred institucijama države.

Zbog svega navedenog, predstojeća konstitutivna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske nije važna samo kao politički događaj, već i kao prilika da se još jednom otvori rasprava o ustavnom poretku, nadležnostima i granici između simbolike i prava. Za jedne će to biti nastavak ustaljene prakse, za druge dokaz političkog insistiranja na entitetskom okviru, a za treće podsjetnik da u Bosni i Hercegovini formalni početak mandata uvijek zavisi od državnih procedura, a ne od entitetskih ceremonija.