Arapski birači značajno utjecali na političku sliku u Izraelu: Netanyahu ostaje bez većine, a pregovori ulaze u novu fazu
Rezultati posljednjih izraelskih izbora otvorili su novo i veoma osjetljivo poglavlje u političkom životu te zemlje. Prema preliminarnim projekcijama, visoka izlaznost arapskih birača bila je jedan od ključnih faktora zbog kojih blok premijera Benjamina Netanyahua nije uspio osigurati parlamentarnu većinu. U takvom rasporedu snaga, arapske stranke i njihovi politički savezi dobili su ulogu koja daleko nadilazi broj osvojenih mandata, jer upravo oni sada mogu biti važan faktor u budućim pregovorima o formiranju vlade.
Izraelski politički savez Zajednička lista, koji okuplja pretežno arapske stranke, saopćio je da je upravo mobilizacija arapskih birača doprinijela tome da Netanyahuov blok ostane ispod praga od 61 mandata, koliko je potrebno za formiranje parlamentarne većine u Knessetu. Savez je poručio da namjerava iskoristiti izborni rezultat kako bi doprinio smjeni dosadašnje vlasti i kreiranju alternativnog političkog aranžmana, ali uz jasne uslove i političke garancije.
Prema trenutnim projekcijama, nakon prebrojavanja redovnih glasačkih listića, Netanyahuov blok osvaja 53 mandata, opozicioni blok Gadija Eisenkota 48 mandata, dok arapske stranke zajedno osvajaju 19 mjesta u Knessetu. Ovakav raspored snaga pokazuje da nijedna od dvije dominantne političke opcije ne može samostalno sastaviti vladu, što otvara prostor za komplikovane pregovore, politička trgovanja i moguće nove koalicijske kombinacije. Za većinu je, podsjetimo, neophodno najmanje 61 mjesto u parlamentu.
Poruka Zajedničke liste: političko jedinstvo i odbacivanje isključivanja
Zajednička lista je u svom saopćenju naglasila da preliminarni rezultati jasno pokazuju kako je izlaznost arapskih građana odigrala odlučujuću ulogu u sprječavanju da Netanyahu i njegovi saveznici osvoje potrebnih 61 mandat. Savez je pritom iznio veoma oštre optužbe na račun dosadašnje vlade, nazivajući Netanyahuov blok „fašističkim taborom“ i tvrdeći da je politika vlasti bila obilježena rušenjem kuća, rasizmom i ratnim zločinima. Takve izjave odražavaju duboke političke podjele koje u izraelskom društvu postoje godinama, a posebno se zaoštravaju u periodima rata, sigurnosnih kriza i izbornih kampanja.
U isto vrijeme, savez je poručio da je visoka izlaznost arapskih birača odgovor na, kako tvrde, huškanje i zastrašivanje koje je pratilo izborni dan. Prema njihovom tumačenju, upravo je snažna reakcija birača pokazala da arapska zajednica u Izraelu želi političku vidljivost, organiziranost i sposobnost da utječe na odluke koje se tiču njenog svakodnevnog života. U tom smislu, izborni rezultat nije samo matematički uspjeh, nego i politička poruka o potrebi da se arapski građani tretiraju kao punopravni učesnici demokratskog procesa.
Zajednička lista smatra da njen rezultat potvrđuje podršku ideji političkog jedinstva i potrebu da arapski građani imaju snagu koja će bez ustupaka zastupati njihova prava. To uključuje pitanja jednakog tretmana, sigurnosti, urbanog razvoja, stanovanja, obrazovanja i borbe protiv diskriminacije. U izraelskom kontekstu, gdje su arapske stranke često bile suočene s pritiscima, podjelama i pokušajima marginalizacije, svaki značajniji izborni uspjeh dobija dodatnu težinu jer mijenja odnos snaga i otvara mogućnost većeg političkog utjecaja.
Mogućnost saradnje, ali pod strogo definiranim uslovima
Savez je najavio da će raditi na smjeni Netanyahuove vlade i sprječavanju njenog povratka na vlast, ali je istovremeno naglasio da je spreman sarađivati na formiranju alternativne vlade samo ako druga strana pokaže ozbiljnost. To podrazumijeva da opozicione stranke moraju ponuditi stvarnu političku alternativu, a ne samo tehničku koaliciju nastalu iz potrebe da se sruši postojeća vlast. Drugim riječima, arapske stranke žele garancije da njihova podrška neće biti simbolična ili privremena, nego dio šireg dogovora koji će uključivati konkretne promjene.
Među uslovima koje postavljaju nalazi se i odbacivanje političkog isključivanja arapskih građana i njihovih predstavnika. Zajednička lista insistira da svaka buduća vlada mora jasno pokazati spremnost da u politički proces uključi i one birače i stranke koje su dugo bile potiskivane na marginu. Takav pristup, prema njima, jedini je način da se stvori stabilniji i pravedniji politički okvir, posebno u društvu koje je duboko podijeljeno po nacionalnim, etničkim i ideološkim linijama.
Ovakva pregovaračka pozicija pokazuje da arapske stranke više ne žele biti samo statistički važan, već politički presudan faktor. Njihova poruka je da će podršku dati samo onim akterima koji su spremni braniti prava arapske zajednice i priznati njenu političku legitimnost. U suprotnom, upozoravaju, neće pristati na dogovore koji bi služili samo kao kratkoročni izlaz iz političke krize.
Koalicijska aritmetika i uloga arapskih stranaka
Prema projekciji izraelskog Kanala 12, Netanyahuov blok nakon prebrojavanja svih redovnih glasačkih listića ima 53 mandata, dok blok Gadija Eisenkota osvaja 48. Zajednička lista prema istoj projekciji osvaja 12 mandata, dok stranka Ra’am dobija sedam. Time arapske stranke zajedno imaju 19 zastupnika u Knessetu, što je gotovo dvostruko više nego na izborima 2022. godine, kada su zajedno osvojile deset mjesta. Takav rast daje im znatno jaču pregovaračku poziciju nego ranije.
U izraelskom parlamentarnom sistemu, gdje nijedna stranka gotovo nikada ne osvaja apsolutnu većinu sama, svaki mandat može imati veliku težinu. Zato rezultat arapskih stranaka nije samo pitanje njihova unutrašnjeg političkog uspjeha, nego i mogućnosti da utiču na budućnost vlade, zakonodavne prioritete i odnos prema ključnim društvenim pitanjima. Njihova uloga u ovom ciklusu mogla bi biti presudna u slučaju da jedan od blokova pokuša sastaviti manjinsku vladu ili da se pregovori o široj koaliciji produže i postanu neizvjesni.
Ono što dodatno komplikuje situaciju jeste činjenica da se nakon izbora ne odlučuje samo o tome ko će voditi državu, već i o tome kakav će biti politički ton u narednom periodu. Ako arapske stranke budu uključene u razgovore, to bi moglo predstavljati važan signal o promjeni političke klime. Međutim, svaki takav iskorak vjerovatno će biti praćen oštrim otporom dijela desnice, koja tradicionalno osporava ulogu arapskih partija u formiranju vlasti.
Konačni rezultat još nije poznat
Iako su trenutni podaci jasniji nakon prebrojavanja redovnih listića, konačna raspodjela mandata još uvijek se može promijeniti. Preostalo je brojanje više od 500.000 glasačkih listića iz posebnih dvostrukih koverti. U toj kategoriji nalaze se glasovi vojnika, diplomata i drugih birača koji nisu glasali na svojim registrovanim biračkim mjestima. Upravo ti glasovi mogu utjecati na završnu matematičku raspodjelu mandata i eventualno promijeniti odnos snaga među blokovima.
Ipak, bez obzira na to hoće li se konačni broj mandata blago pomjeriti, osnovna politička slika ostaje ista: nijedan od dva glavna tabora nema sigurnu većinu. To znači da se Izrael nalazi pred periodom intenzivnih konsultacija, mogućih kompromisa i pregovora iza zatvorenih vrata. U takvim okolnostima, arapske stranke bi mogle igrati jednu od najvažnijih uloga u određivanju toga ko će formirati vlast i pod kojim uslovima.
Na ovim izborima pravo glasa imalo je više od 7,3 miliona Izraelaca, a riječ je o prvim parlamentarnim izborima nakon početka rata u Gazi u oktobru 2023. godine. Zbog toga je izborni proces bio opterećen ne samo unutrašnjim političkim sukobima, nego i širim regionalnim napetostima, sigurnosnim pitanjima i dubokim podjelama u javnosti. U takvom okruženju, svaki rezultat dobija dodatnu simboličku i praktičnu težinu, a posebno onaj koji pokazuje da manjinske zajednice mogu utjecati na ishode na nacionalnom nivou.
Za izraelsku politiku predstoji period neizvjesnosti, ali i mogućnosti da se preispitaju dosadašnji obrasci saradnje i isključivanja. Ako arapske stranke uspiju kapitalizirati svoj izborni uspjeh, one bi mogle postati ne samo važan pregovarač, nego i faktor koji će promijeniti način na koji se u Izraelu govori o predstavljenosti, ravnopravnosti i budućnosti koalicijskog upravljanja. Upravo zbog toga ovi izborni rezultati nadilaze puku statistiku i ulaze u sferu potencijalnog političkog preokreta.
