Hrvatska povećava godišnji dodatak penzionerima: šta ova odluka znači za hiljade korisnika u Bosni i Hercegovini
Za veliki broj građana Bosne i Hercegovine koji primaju penziju iz Hrvatske, svaka promjena u tamošnjem penzijskom sistemu ima direktan utjecaj na kućni budžet. Upravo zato je odluka hrvatske vlade da za 2026. godinu poveća vrijednost godišnjeg dodatka za penzionere izazvala pažnju i u BiH, gdje prema službenim podacima HZMO-a živi i ostvaruje pravo na hrvatsku penziju desetine hiljada korisnika. Prema posljednjim dostupnim podacima, tokom 2025.
godine penziju iz Hrvatske primalo je 68.815 osoba s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, što jasno pokazuje koliko je ova mjera važna i za bh. porodice.
Hrvatska vlada je utvrdila da će vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu penzijskog staža u 2026. iznositi sedam eura. To predstavlja povećanje od 16,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je obračunska vrijednost bila šest eura po godini staža. Na prvi pogled riječ je o tehničkoj odluci, ali u praksi ona znači više novca za stotine hiljada korisnika, posebno za one s dužim radnim stažem i nižim redovnim penzijama.
Isplata je planirana za decembar, što dodatno pojačava značaj ove mjere pred kraj godine, kada su troškovi domaćinstava obično veći zbog grijanja, praznika i drugih sezonskih izdataka.
Posebno je važno da penzioneri ne moraju podnositi nikakav poseban zahtjev da bi ostvarili ovo pravo. Dodatak će se obračunavati automatski, na osnovu evidentiranih punih godina penzijskog staža i utvrđene vrijednosti po godini. Time se izbjegava dodatna administracija, čekanje u redovima i prikupljanje dokumentacije, što je za starije osobe često presudno.
U sistemu u kojem veliki broj korisnika živi van Hrvatske, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, automatizovan obračun znači i veću sigurnost da niko neće biti izostavljen zbog proceduralnih prepreka.
Prema riječima ministra rada, penzijskog sistema, porodice i socijalne politike Alena Ružića, za isplatu godišnjeg dodatka u budžetu je osigurano 260 miliona eura. On je naglasio da pravo na ovaj dodatak imaju svi penzioneri obuhvaćeni mjerom, a iznos zavisi isključivo od broja priznatih godina staža. Hrvatska vlada time nastoji zadržati kontinuitet podrške starijoj populaciji i ublažiti posljedice inflacije, rasta cijena hrane, lijekova i komunalnih usluga.
U političkom smislu, ovakve mjere često imaju i širi efekat, jer pokazuju kako vlast pokušava odgovoriti na dugogodišnje zahtjeve penzionerskih udruženja za većom socijalnom sigurnošću.
Koliko će tačno novca dobiti pojedini korisnik, zavisi od njegovog staža. Na primjer, prema dostupnim procjenama, penzioner s 20 godina staža mogao bi dobiti oko 140 eura dodatka, dok bi za 40 godina staža iznos bio 280 eura. Ministar Ružić je procijenio da bi prosječna isplata godišnjeg dodatka iznosila oko 208 eura. Ipak, treba naglasiti da se radi o prosjeku, pa stvarni iznosi mogu biti viši ili niži, zavisno od ostvarenih godina rada.
Zbog toga će neki korisnici dobiti simboličniji iznos, dok će za druge ovaj dodatak predstavljati značajno finansijsko rasterećenje.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković je naveo da prosječna penzija, kada se uzmu u obzir redovna usklađivanja i godišnji dodatak, trenutno iznosi oko 780 eura. Vlada, prema njegovim riječima, time se približava cilju da prosječna penzija bude između 750 i 800 eura.
Ova poruka ima političku i društvenu dimenziju: s jedne strane, pokazuje nastojanje da se standard penzionera poboljša, a s druge strane potvrđuje da penzioni sistem ostaje jedno od ključnih pitanja javne politike u Hrvatskoj. Za korisnike u BiH, posebno one s nižim penzijama, i manji pomaci u iznosu mogu biti veoma značajni jer često čine razliku između osnovnih životnih potreba i dodatnih odricanja.
Širi paket mjera: šta još hrvatske vlasti planiraju za starije osobe
Osim godišnjeg dodatka, hrvatske vlasti najavljuju i niz drugih mjera koje bi trebale poboljšati položaj penzionera i starijih građana. Među najvažnijima su redovno usklađivanje penzija, dalja poboljšanja u okviru penzijskog sistema, širenje mreže 18 novih centara za starije te najavljeno ukidanje poreza na penzije. Takve mjere pokazuju da se politika prema starijoj populaciji ne svodi samo na jednokratne isplate, nego i na pokušaj dugoročnog jačanja socijalne infrastrukture i pristupa uslugama.
Ministar Ružić je također najavio pripremu zakona o zaštiti osoba starije životne dobi, što bi trebalo donijeti sistemskiji pristup pitanjima sigurnosti, dostojanstva i podrške starijim građanima. U tom kontekstu posebno se izdvaja program „Zaželi“, kroz koji je gotovo 70.000 starijih osoba uključeno u različite oblike pomoći i podrške.
Prema najavama, priprema se novi poziv za pružanje usluga u okviru tog projekta, što ukazuje na nastavak ulaganja u socijalnu brigu i terensku pomoć onima kojima je ona najpotrebnija. Uz to, ministar je naveo da inkluzivni dodatak trenutno prima 239.000 korisnika u Hrvatskoj, a među njima je 123.000 osoba starijih od 65 godina.
Za građane Bosne i Hercegovine koji primaju penziju iz Hrvatske najvažnija poruka je da neće morati preduzimati dodatne administrativne korake kako bi ostvarili godišnji dodatak. Sve će se obračunati na osnovu službenih evidencija, a isplata će biti izvršena u decembru. To je naročito bitno za ljude koji žive u manjih mjestima, gdje je pristup institucijama otežan, kao i za one koji su u poodmakloj dobi ili zdravstveno ograničeni.
U ovakvim slučajevima automatizovan sistem ne znači samo praktičnost, nego i veću pravnu sigurnost za korisnike.
Iako je riječ o mjeri koja se formalno donosi u Hrvatskoj, njen efekat prelazi državne granice. Penzioneri u BiH koji su dio hrvatskog penzijskog sistema ovise o ovakvim odlukama jednako kao i korisnici u Hrvatskoj, jer im ti iznosi pomažu da pokriju osnovne životne troškove, lijekove, režije i hranu. Zato povećanje godišnjeg dodatka nije samo fiskalna odluka, nego i važna socijalna vijest za desetine hiljada domaćinstava u Bosni i Hercegovini.
U praksi, svaka promjena u visini dodatka ili penzije postaje dio svakodnevne računice brojnih porodica koje žive između dvije države, ali dijele isto pitanje: kako dostojanstveno provesti starost.
Na kraju, ova odluka Hrvatske potvrđuje da penzioni sistem ostaje tema od prvog društvenog značaja, posebno u vremenu rasta troškova života i sve izraženijih zahtjeva za većom socijalnom pravdom. Za korisnike u Bosni i Hercegovini, decembarska isplata godišnjeg dodatka bit će dobrodošla finansijska pomoć, a za mnoge i podsjetnik da su njihova radna prava i dalje vezana za institucije države u kojoj su ostvarili staž.
Upravo zato je važno pratiti daljnje odluke hrvatskih vlasti, jer će one i ubuduće imati direktan odjek i među penzionerima u našoj zemlji.
