Zima 2026/2027. u Evropi: manje snijega, ali još ne i konačan kraj nade za zimsku idilu
Najnovije sezonske prognoze za zimu 2026/2027. godine ukazuju na to da bi veliki dio Evrope mogao dočekati topliju i snijegom siromašniju sezonu nego što je uobičajeno. Iako je riječ o dugoročnoj prognozi koja se i dalje može promijeniti, modeli za sada ne nude mnogo optimizma onima koji zimu vole zbog snijega, leda i dugotrajnih minusa.
Posebno se izdvaja zapadni Balkan, regija u kojoj bi, prema trenutnim izračunima, snijega moglo biti manje nego što je to uobičajeno za ovo doba godine.
Prognozu je analizirala stranica Severe Weather Europe, a zaključci su zasnovani na više prognostičkih modela koji se koriste za procjenu sezonskih obrazaca u atmosferi. Prema oktobarskoj analizi, šest različitih modela uglavnom pokazuje istu sliku: manjak snijega u zapadnoj, centralnoj i južnoj Evropi.
To ne znači da snijega neće biti uopće, ali ukazuje na manju vjerovatnoću dugotrajnih snježnih epizoda i na to da bi hladni periodi mogli biti kraći i rjeđi nego što bi mnogi očekivali.
Koji dijelovi Evrope bi mogli ostati bez obilnijeg snijega?
Prema sadašnjim projekcijama, najveći deficit snijega mogao bi pogoditi dijelove zapadne i južne Evrope, ali i centralni pojas kontinenta. U istom krugu nalaze se i područja zapadnog Balkana, gdje se u prosječnim zimama ipak očekuju povremene snježne epizode, posebno u unutrašnjosti i na višim nadmorskim visinama. Ako se trenutni trendovi potvrde, mnogi niži krajevi mogli bi češće dobijati kišu umjesto snijega, naročito tokom prelaznih perioda između jeseni i zime.
Manjak snijega ne znači samo manje bijelih pejzaža. On često ima šire posljedice, od promjena u vodnim resursima do utjecaja na saobraćaj, poljoprivredu i energetsku potrošnju. Snijeg u planinskim područjima tokom zime predstavlja prirodni rezervoar vlage, koji se kasnije postepeno topi i hrani rijeke. Kada je snijega manje, proljetni vodostaji mogu biti slabiji, a to se posebno osjeti u sezonama kada nema dovoljno drugih padavina.
Zbog toga sezonske prognoze snijega nisu važne samo za ljubitelje zimskih sportova, nego i za širu ekonomiju i prirodni ciklus.
U poređenju s prognozom objavljenom u septembru, najnoviji izračuni djeluju još nepovoljnije za one koji očekuju hladniju i snježniju zimu. Posebno je primjetno da modeli sada ukazuju na još izraženiji manjak snijega u centralnim i južnim dijelovima Evrope nego ranije. Takve promjene nisu neuobičajene, jer sezonske prognoze prolaze kroz stalna ažuriranja kako se mijenjaju uslovi u atmosferi i okeanima.
Upravo zato meteorolozi naglašavaju da je riječ o procjeni trenda, a ne o konačnoj slici zime.
Uloga El Niña i šire atmosferske slike
Na zimu u Evropi utječe i El Niño, prirodni klimatski fenomen koji nastaje zagrijavanjem dijela površine Tihog okeana. Iako se odvija hiljadama kilometara daleko, El Niño može pokrenuti lanac promjena koji utiče na položaj mlaznih struja, raspored ciklona i način na koji hladan zrak dospijeva do evropskog kontinenta. Kada se takvi obrasci poremete, posljedica je često blaža i nestabilnija zima u velikom dijelu Evrope.
To, međutim, ne znači da će zima nužno biti suha. Naprotiv, dio modela sugerira da bi u mnogim regionima moglo biti više padavina nego prosječno, ali će priroda tih padavina uveliko zavisiti od temperature zraka. Ako u trenutku padavina bude dovoljno hladno, one mogu pasti u obliku snijega. Ako je temperatura iznad nule ili tek neznatno ispod nje, vjerovatniji su kiša, susnježica ili mokar snijeg koji se brzo topi.
Upravo je taj odnos između vlage i hladnoće presudan za to hoće li zimski dani izgledati bijelo ili sivo i kišovito.
Jugoistočna Evropa, prema trenutno dostupnim podacima, mogla bi imati više padavina nego inače, ali i dalje ostaje neizvjesno hoće li te padavine biti u snježnom obliku. U nižim krajevima, gdje je tlo toplije i gdje hladni zrak teže zadržava stabilnost, snijeg se često zadržava kraće nego u brdsko-planinskim područjima.
Zato je realnije očekivati sezonu sa smjenama kiše, kraćih hladnih valova i povremenih snježnih prodora nego dugu, stabilnu i snježnu zimu kakvu mnogi pamte iz ranijih decenija.
Može li se zima ipak promijeniti u posljednji čas?
Iako prognoze trenutno nisu naklonjene ljubiteljima snijega, zimu još uvijek ne treba prerano otpisivati. Atmosfera je dinamičan sistem, a sezonske prognoze često mogu biti korigirane ako se promijene ključni faktori u stratosferi i troposferi. Jedan od mogućih preokreta mogao bi biti vezan za promjene u snažnim vjetrovima visoko iznad Sjevernog pola.
Ako dođe do poremećaja u polarnom vrtlogu, hladan zrak može lakše prodrijeti prema jugu, što bi otvorilo vrata pravim zimskim uslovima u Evropi.
Takvi prodori hladnoće često dolaze iznenada i mogu u kratkom roku donijeti obilnije snježne padavine, čak i nakon dužeg perioda blažeg vremena. U tom smislu, i zima koja u prosjeku izgleda toplije može imati nekoliko izraženih hladnih epizoda. To je posebno važno za područja poput Bosne i Hercegovine, gdje vremenske prilike mogu biti veoma promjenjive i gdje jedan hladni talas može snažno utjecati na svakodnevni život, saobraćaj i grijanje.
Za sada, međutim, najrealniji zaključak glasi da je veća vjerovatnoća za manje snijega nego inače, uz mogućnost povremenih jačih padavina i kraćih hladnih prodora. To znači da će pojedini dijelovi kontinenta možda imati obilniju kišu, dok će snijeg biti rezervisan za razdoblja kada hladniji zrak uspije stići na vrijeme.
Upravo zbog toga meteorolozi savjetuju oprez pri tumačenju sezonskih prognoza i podsjećaju da je detaljna najava po gradovima moguća tek mnogo bliže samom početku zime.
Drugim riječima, iako trenutni modeli ne obećavaju čarobnu snježnu zimu kakvu priželjkuju skijaši, djeca i svi oni koji uživaju u bijelom pokrivaču, prostor za iznenađenje i dalje postoji. Jesen i rana zima često donesu nove atmosferske obrasce, a tek tada postaje jasnije hoće li Evropa ostati pod dominacijom toplijih i kišnijih dana ili će se u pravo vrijeme pojaviti hladnoća koja će vratiti zimski ugođaj.
Za Bosnu i Hercegovinu, kao i za širi region, ostaje važno pratiti naredna ažuriranja i biti spreman na obje mogućnosti.
