Rezolucija o genocidu u Srebrenici je usvojena većinom glasova, sa 84 glasa za, dok je 19 bilo protiv, a 68 je bilo suzdržano.
Među zemljama koje su se suzdržale ili glasale protiv bile su i neke arapske države.
Posebno je kontroverzno bilo ponašanje predstavnika Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je govorio o genocidu u Srebrenici, spomenuvši najmlađu žrtvu, tek rođenu Fatimu Muhić, ali je ostao suzdržan pri glasanju za usvajanje međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida, uključujući i Fatimu.
Predstavnik Alžira je izrazio priznanje genocida u Srebrenici i prijateljstvo prema Bosni i Hercegovini, ali je ostao suzdržan prilikom glasanja.
Sirija je bila jedna od zemalja koja je glasala protiv, što nije iznenađenje s obzirom na usklađenost njene vanjske politike s Rusijom.
Maroko nije glasao prilikom rezolucije. Dakle nije ostao ni suzdržan nego nije pristupio glasanju.
Neki od članova Arapske lige koji nisu podržali rezoluciju o Srebrenici i ostali suzdržani u glasanju su Alžir, Bahrein, Liban, Oman, Sudan i Ujedinjeni Arapski Emirati.
