Kako bi promjene u Washingtonu mogle utjecati na Bosnu i Hercegovinu

Nakon što su demokrate na međuizborima u Sjedinjenim Američkim Državama preuzele kontrolu nad oba doma Kongresa, u Bosni i Hercegovini ponovo je otvoreno pitanje kakve bi posljedice takav razvoj događaja mogao imati po domaću političku scenu, ali i po širi regionalni okvir. Iako je riječ o političkom preokretu koji je u Washingtonu izazvao mnogo komentara, stručnjaci upozoravaju da se promjene u američkoj vanjskoj politici ne dešavaju preko noći. Upravo zato se u Sarajevu s posebnom pažnjom prate svaki sastav Kongresa, odnosi snaga unutar stranaka i poruke koje američki političari šalju o Balkanu.

O tome je za Fenu govorio Adnan Hadrović, viši savjetnik za diplomatiju i međunarodne odnose pri Institutu za razvojni uticaj u Washingtonu. Hadrović je u svojoj analizi pokušao objasniti zašto je izborni rezultat važan, ali i zašto se u BiH ne bi trebalo očekivati trenutni zaokret američke politike. Prema njegovim riječima, zakonodavna vlast u Sjedinjenim Američkim Državama ima značajnu ulogu, ali ipak ne može brzo i direktno mijenjati kurs koji određuje izvršna vlast i predsjednik Donald Trump, koji će, kako je podsjetio, ostati na funkciji još dvije godine.

Politički preokret, ali bez brzih posljedica

Međuizbori održani 3. novembra 2026. godine donijeli su promjene u oba doma američkog Kongresa, a birani su i svi članovi Predstavničkog doma, 35 senatora te guverneri u 36 saveznih država. Republikanci su do tada kontrolisali oba doma, no sada su tu većinu izgubili. Izborna kampanja bila je obilježena nezadovoljstvom građana rastućim troškovima života, ekonomskom neizvjesnošću i ukupnom politikom predsjednika Trumpa. Demokrate su pritom ostvarile pobjede i u sredinama koje se tradicionalno smatraju republikanskim uporištima, što dodatno pojačava utisak da je riječ o širem političkom raspoloženju, a ne samo o prolaznom protestu protiv jedne administracije.

Hadrović ocjenjuje da je takav ishod veoma važan, ali upozorava da se vanjska politika ne mijenja automatski samo zato što su demokrate preuzele kontrolu nad Kongresom. Prema njegovom tumačenju, predsjednik i njegova administracija i dalje imaju ključnu ulogu u oblikovanju odnosa prema Bosni i Hercegovini, ali i prema cijelom Balkanu. Zato, kako kaže, nije realno očekivati da će već narednih sedmica doći do dramatičnog preokreta u Washingtonu, bez obzira na promijenjeni odnos snaga u zakonodavnom tijelu.

Lobiranje Republike Srpske u Washingtonu i dugoročna strategija

Jedna od tema koje je Hadrović posebno izdvojio jeste dugogodišnje lobiranje vlasti Republike Srpske u američkoj prijestonici. Podsjetio je da su takve aktivnosti intenzivirane još od 2013. godine, kada je otvoren Ured Republike Srpske u Washingtonu. Tada su, prema njegovim riječima, angažovane i različite pravne i lobističke kuće, čime je započet proces dugoročnog utjecaja na američke političke krugove. Takva strategija, objašnjava on, ne daje rezultate preko noći, ali može stvarati mrežu kontakata i simpatizera koji bi u budućnosti mogli biti korisni u određenim geopolitičkim okolnostima.

Hadrović smatra da trenutno ne postoje uslovi pod kojima bi ideja o otcjepljenju Republike Srpske dobila ozbiljnu podršku u Sjedinjenim Državama. Ipak, to ne znači, kako kaže, da će vlasti tog entiteta odustati od dugoročnog djelovanja. Naprotiv, njegova je ocjena da se radi o pažljivo građenju političkog okruženja u kojem bi, ako dođe do novih globalnih poremećaja ili promjene odnosa snaga, određene ideje mogle ponovo biti stavljene na stol. Cilj je, prema njegovoj analizi, da takva pitanja ostanu prisutna u washingtonskim političkim krugovima i da se ne izbrišu iz šireg američkog diskursa.

U tom smislu, on upozorava da se ne radi o jednokratnim pokušajima, nego o politici strpljenja i dugog trajanja. U međunarodnim odnosima, posebno kada je riječ o malim državama i osjetljivim regijama poput zapadnog Balkana, često nisu presudni samo trenutni događaji, nego i sposobnost da se godinama gradi utjecaj, povezuju ljudi i uspostavljaju kanali komunikacije. Upravo zato, prema Hadrovićevom mišljenju, niko ne bi trebalo potcijeniti kontinuitet takvih aktivnosti, iako one u ovom trenutku ne vode ka konkretnom političkom cilju.

Šta bi novi Kongres mogao otvoriti: saslušanja, pritisci i sankcije

Preuzimanjem kontrole nad vanjskopolitičkim komitetima oba doma Kongresa, demokrate će dobiti važan instrument za politički pritisak. Hadrović očekuje da bi upravo ti odbori mogli otvoriti niz saslušanja i inicijativa kojima bi se tražila odgovornost državnog sekretara Marca Rubia i same Bijele kuće. Na meti bi se, prema njegovoj procjeni, mogla naći i pitanja vezana za lobiranje, kao i eventualna involviranost koruptivnih radnji u procesima koji se odnose na BiH i region.

Posebnu pažnju privlači i mehanizam koji se u političkom govoru često naziva „Trumpov zakon“, a koji su podržali i demokrati i republikanci. Riječ je o zakonodavnom okviru prema kojem se sankcije mogu ponovo aktivirati protiv svih onih koji ugrožavaju mir, sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet zemalja zapadnog Balkana. Taj okvir, kako je pojasnio Hadrović, štiti i Dejtonski mirovni sporazum, a obuhvata i sadašnje i bivše zvaničnike, kao i druge pojedince koji potkopavaju demokratske institucije, krše ljudska prava ili blokiraju provođenje Dejtona. Prema njegovom mišljenju, postoji realna mogućnost da demokrati pokušaju vratiti sankcije Miloradu Dodiku i drugim akterima koje smatraju odgovornima za destabilizaciju.

Ipak, takvi potezi ne bi uslijedili odmah. Novi saziv Kongresa mandat preuzima 3. januara 2027. godine, a u međuvremenu će američka politika biti zaokupljena budžetom, unutrašnjim institucijama i drugim prioritetima koji su za Washington daleko važniji od Bosne i Hercegovine. Hadrović naglašava da BiH, nažalost, nije među ključnim temama američke vanjske politike, zbog čega će biti potrebno vrijeme da se ova pitanja ozbiljnije otvore i da dobiju konkretan institucionalni oblik.

Unutrašnje podjele u Republikanskoj stranci i širi efekti na američku politiku

Prema Hadrovićevoj ocjeni, izborni rezultat demokrata nije važan samo zbog mogućeg utjecaja na Balkan, već i zbog unutrašnjih previranja koja je izazvao unutar Republikanske stranke. On smatra da je ovaj poraz ozbiljno uzdrmao pokret MAGA i otvorio prostor za nove sukobe između dvije struje: s jedne strane su pristalice Trumpovog političkog kursa, a s druge tradicionalni republikanci koji smatraju da je sadašnji predsjednik izmijenio identitet njihove stranke. Kao primjer tog drugog krila ističe Marca Rubia, kojeg opisuje kao klasičnog tradicionalistu koji se već počeo politički distancirati od Trumpa.

Hadrović podsjeća i da pobjeda demokrata ima psihološki efekat. Ona je, prema njegovoj procjeni, vratila vjeru da se ta stranka može organizovati za naredne predsjedničke izbore i ponovo preuzeti vlast. Demokratama u prilog ide i kadrovski potencijal, jer imaju novu generaciju političara u dobi između 40 i 45 godina, što im daje dugoročnu perspektivu. Očekuje se da će se za predsjedničku nominaciju pojaviti najmanje dvadesetak ozbiljnih kandidata, a nakon Trumpovog mandata, smatra Hadrović, veće šanse bi mogao imati muški kandidat.

Poruka Sarajevu: graditi odnose s obje strane političkog spektra

Na kraju svoje analize, Hadrović je uputio jasnu poruku bh. političarima: Bosna i Hercegovina mora zadržati strateško opredjeljenje prema Washingtonu bez obzira na to ko je na vlasti. To, kako kaže, znači da se odnosi ne smiju graditi samo s jednom partijom, nego s obje velike američke političke opcije. Novi saziv Vijeća ministara i parlament bi, prema njegovim riječima, trebali aktivno razvijati nova prijateljstva, jer stara generacija američkih političara postepeno odlazi, a dolaze ljudi s kojima tek treba uspostaviti odnose i povjerenje.

Hadrović također ističe da bi povratak demokrata u Bijelu kuću, odnosno jačanje njihovog utjecaja u institucijama, vjerovatno značio i snažniji multilateralni pristup američke politike. To je bitna razlika u odnosu na Trumpovo oslanjanje na unilateralizam i bilateralne aranžmane. „BiH mora imati jednak broj prijatelja među demokratama i republikancima“, poručuje Hadrović, naglašavajući da je to jedini realan pristup za malu državu koja želi zaštititi svoje interese u složenom međunarodnom sistemu.

Prema njegovom zaključku, Bosna i Hercegovina mora ozbiljnije razmisliti o potrebi snažnijeg lobiranja u Washingtonu, ali i o dugoročnom diplomatskom radu koji neće zavisiti od jednog izbornog ciklusa. U američkoj politici vlast se mijenja, saveznici se smjenjuju, a interes zemlje ostaje isti: očuvanje stabilnosti, partnerstva i institucionalne podrške onima koji žele mir i funkcionalnost u regionu. Upravo zato, smatra Hadrović, za BiH je važno da bude aktivna, prisutna i dobro umrežena u oba politička tabora američke prijestonice.