Bakir Izetbegović u emisiji “7Plus”: odnosi u vrhu vlasti, koalicije, energetika i nova prilika u regiji
Gostovanje predsjednika Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića u večerašnjem izdanju emisije “7Plus” na Hayat televiziji otvorilo je niz pitanja koja već mjesecima dominiraju političkom scenom u Bosni i Hercegovini. U razgovoru su dotaknuti odnosi među vodećim strankama, mogućnosti formiranja vlasti, stanje u energetskom sektoru, kao i političke promjene u susjednoj Srbiji. Izetbegović je iznio stavove koji se ne odnose samo na dnevnu politiku, nego i na širu sliku odnosa u državi, gdje su kompromis, međusobno nepovjerenje i različiti politički ciljevi i dalje glavne prepreke stabilnijem funkcionisanju institucija.
U fokusu razgovora bio je i budući rad Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje će, uz Denisa Bećirovića i Željku Cvijanović, činiti i Darijana Filipović. Izetbegović je ocijenio da će dinamika tog tijela u velikoj mjeri zavisiti od lidera stranaka iza kojih stoje članice Predsjedništva, posebno od Milorada Dodika i Dragana Čovića. Prema njegovom mišljenju, ključ nije u tome ko formalno sjedi u instituciji, nego kakve političke poruke dolaze iz partijskih centara moći, jer upravo oni određuju koliko će saradnja biti otvorena, a koliko opterećena sukobima i blokadama.
Govoreći o mogućnosti da Denis Bećirović u pojedinim situacijama ostane preglasan, lider SDA nije isključio takav scenario. Istakao je da mnogo toga zavisi od odluka koje bude donosio Dodik, posebno u situacijama u kojima se lome važne državne odluke. Takva predviđanja, kako je sugerisao, nisu rezultat spekulacije, nego iskustva iz ranijih političkih ciklusa u kojima su se odnosi u vrhu vlasti često mijenjali u skladu s trenutnim interesima i taktičkim potezima stranaka. Izetbegović je pritom naglasio da s HDZ-om i predstavnicima te stranke očekuje uredniju saradnju, dok je odnos sa SNSD-om uvijek neizvjesniji i teže predvidiv.
Posebna pažnja u emisiji posvećena je mogućim pregovorima i neformalnim kanalima komunikacije. Izetbegović je otkrio da je već razgovarao “jedan na jedan” sa Semirom Efendićem i Draganom Čovićem, a kada je riječ o Miloradu Dodiku, poručio je da bi susret s njim mogao uslijediti vrlo brzo. Prema njegovim riječima, komunikacija između aktera već postoji, jer su njegovi ljudi boravili u Banjoj Luci, dok su Dodikovi predstavnici dolazili u Sarajevo. Takva razmjena posjeta, kako je sugerisao, pokazuje da politički dijalog ipak nije potpuno prekinut, čak i kada javnost ima dojam dubokih podjela i nepremostivih razlika.
Izetbegović je za sadašnje političke odnose upotrijebio zanimljivu metaforu, uporedivši ih sa “dioničarskim društvom”. Time je želio naglasiti da se određene stranke ne mogu jednostavno ignorisati, jer bez njih nije moguće formirati funkcionalnu većinu. U toj slici, SNSD, HDZ i SDA predstavljaju političke faktore koji, htjeli to pojedini akteri ili ne, ostaju nezaobilazni u bilo kakvom dogovoru o vlasti. Ovakvo poređenje odražava i širu bosanskohercegovačku realnost u kojoj nijedna ozbiljna koalicija ne može biti sastavljena bez pažljivog balansiranja interesa, uticaja i etničko-političkih očekivanja.
U nastavku razgovora Izetbegović se osvrnuo i na to što se u javnosti sada manje govori o mogućim blokadama nego prije nekoliko godina. Po njegovom mišljenju, postoje razlike između javne retorike i onoga što se zaista događa iza zatvorenih vrata. Dodik, tvrdi on, često nastupa mnogo oštrije pred kamerama nego u direktnim razgovorima. Takva ocjena je važna jer ukazuje na duboko ukorijenjen obrazac političke komunikacije u BiH, u kojoj se za javnost šalju tvrde poruke, dok se u pregovorima ostavlja prostor za pragmatična rješenja. To, međutim, ne znači da su nesuglasice nestale, već samo da su privremeno ublažene.
Kada je riječ o uslovima pod kojima bi SDA mogla ulaziti u nove aranžmane vlasti, Izetbegović je naglasio da postoje crvene linije koje njegova stranka neće prelaziti. Posebno je izdvojio Ustavni sud BiH, Centralnu izbornu komisiju i Centralnu banku, poručivši da SDA neće podržati nijedno rješenje koje bi oslabilo državne institucije. Prema njegovim riječima, kratkoročna korist zbog učešća u vlasti nikada ne bi smjela biti važnija od dugoročne štete po državu. Time je dao do znanja da SDA ne želi pristati na političke ustupke koji bi mogli imati trajne posljedice po ustavni poredak i institucionalnu ravnotežu u zemlji.
Posebno je zanimljiv bio dio razgovora o mogućem odnosu prema SDP-u i drugim potencijalnim partnerima. Izetbegović je poručio da ne postoji jednostavan način da se ignorira politička snaga SDP-a, jer je riječ o stranci koja raspolaže značajnim brojem glasova i ima kapacitet da učestvuje u formiranju vlasti i bez SDA. Istovremeno je tvrdio da i SDA ima legitiman politički kapital, te da stabilizacija vlasti nije moguća bez uključivanja snažnih aktera. U tom kontekstu je jasno stavio do znanja da SDA ne prihvata da joj drugi određuju ko smije, a ko ne smije biti njen koalicioni partner.
Govoreći o odnosu prema Stranci za Bosnu i Hercegovinu i Demokratskoj fronti, Izetbegović je naveo da pojedine stranke imaju svoje preferencije, ali da one ne mogu postati obavezujuće za SDA. Kako je istakao, HDZ ne postavlja ultimatum u tom smislu, dok Dodik, prema njegovom mišljenju, pokušava uticati na izbor partnera SDA, ali na to nema pravo. Takav stav odražava širu borbu za kontrolu političkog prostora u BiH, gdje svaka stranka nastoji osigurati vlastiti uticaj, a istovremeno ograničiti prostor konkurentima. U praksi to znači da formiranje vlasti ostaje proces ispunjen taktičkim porukama, pregovorima i međusobnim nadmudrivanjem.
Jedna od tema koja je izazvala posebnu pažnju bilo je i najavljeno poskupljenje električne energije. Izetbegović je upozorio da bi takva odluka mogla imati ozbiljne posljedice, ne samo po kućne budžete građana, nego i po privredu, uključujući mogući gubitak nekoliko hiljada radnih mjesta. Za stanje u elektroenergetskom sektoru okrivio je, kako je rekao, nesposobno rukovodstvo i resorno ministarstvo, naglašavajući da problemi nisu nastali preko noći. Podsjetio je da je Elektroprivreda BiH ranije bila profitabilna i da je, uprkos teškoćama u rudarskom sektoru, mogla isporučivati struju građanima i ispod cijene. Prema njegovom mišljenju, rješenje nije u novim poskupljenjima, nego u smjeni nesposobnih ljudi i dovođenju stručnih kadrova.
Na kraju razgovora Izetbegović se osvrnuo i na političke promjene u Srbiji, ocjenjujući da nova vlast može otvoriti prostor za korektnije odnose sa Bosnom i Hercegovinom. Iako je proteklih dana bilo oštrih poruka i napetih reakcija, on smatra da postoji šansa za drugačiji pristup, posebno kada je riječ o odnosu prema regionalnim pitanjima. Podsjetio je da su nekada propuštene prilike tokom mandata predsjednika Tadića u Srbiji i Josipovića u Hrvatskoj, koje opisuje kao korektne i pragmatične političare, te da se takvi momenti ne smiju ponoviti. U njegovoj ocjeni, trenutak u kojem se nalaze BiH i region treba iskoristiti za rješavanje otvorenih pitanja, a ne za produbljivanje sporova. Time je gostovanje u emisiji “7Plus” završeno porukom da politika, uprkos tenzijama, i dalje ostavlja prostor za dogovor ako postoji dovoljno volje i odgovornosti.
