Pregovori o vlasti u BiH tek na početku: SDA čeka rasplet u domovima naroda, a Ramić poručuje da ništa još nije završeno
Proces formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini i nakon izbora ostaje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u zemlji, a prema ocjeni potpredsjednika SDA i člana pregovaračkog tima Edina Ramića, ozbiljni pregovori još nisu ni krenuli. Iako se u javnosti često stvara dojam da su ključne odluke već donesene iza zatvorenih vrata, Ramić tvrdi da je stvarnost znatno složenija i da će se pravi politički razgovori voditi tek kada bude poznat konačan odnos snaga u domovima naroda na državnom i federalnom nivou.
Prema njegovim riječima, trenutno su kontakti među strankama uglavnom na tehničkom nivou, a pregovarački timovi tek se formiraju. U ovoj fazi, kaže, više se razgovara o procedurama, broju delegata i mogućim kombinacijama nego o konkretnim imenima i funkcijama. Takva dinamika nije neuobičajena u bosanskohercegovačkom političkom sistemu, gdje su domovi naroda često presudni za raspodjelu vlasti, pa se pregovaračka matematika najprije mora završiti prije nego što počne politička trgovina, kako je mnogi nazivaju.
Ramić navodi da SDA do sada nije imala direktne, sadržajne razgovore s predstavnicima HDZ-a i SNSD-a, iako su pojedini kontakti već uspostavljeni kroz sekretare stranaka i niže nivoe organizacije. Stranka je, kako ističe, već razgovarala sa Strankom za BiH i Demokratskom frontom, a fokus tih susreta bio je prvenstveno na odnosu snaga u federalnom Domu naroda. To je, po njegovom mišljenju, ključna tačka od koje će zavisiti i buduća raspodjela pozicija u Vijeću ministara BiH i Vladi Federacije BiH.
Jedno od najvažnijih pitanja u ovom trenutku jeste koliko će delegata pojedine stranke imati u domovima naroda, jer upravo od toga zavisi politički uticaj u naredne četiri godine. Ramić posebno skreće pažnju na SNSD, za koji smatra da često uspije ostvariti ono što unaprijed najavi. Zbog toga ne isključuje mogućnost da ova stranka osigura četiri ili pet delegata u državnom Domu naroda, što bi značajno uticalo na pregovaračku poziciju. Ipak, upozorava da će stvarni odnos snaga biti poznat tek nakon glasanja i potvrde rezultata, pa je sve drugo u ovom trenutku samo politička pretpostavka.
U međuvremenu, lideri pojedinih stranaka već javno šalju poruke o tome s kim žele, a s kim ne žele ući u vlast. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović ranije je poručio da ne želi Demokratsku frontu u vlasti, dok Milorad Dodik s druge strane odbacuje učešće Stranke za BiH. Ramić na to odgovara da SDA neće pristati na situaciju u kojoj bi druge stranke birale njene partnere, ali i da takve izjave često imaju za cilj prije svega obraćanje biračkom tijelu. Drugim riječima, dio tih poruka, smatra on, više je namijenjen političkom marketingu nego stvarnom blokiranju dogovora.
U tom kontekstu podsjeća da su HDZ i DF ranije već bili dio iste vlasti, uključujući i period Vlade Federacije BiH 2015. godine. Kao primjer navodi i Zeničko-dobojski kanton, gdje bi, prema njegovim riječima, u vlasti mogli zajedno sjediti HDZ, DF i SDA. Time želi pokazati da politički odnosi u BiH nisu uvijek vođeni principijelnim razlikama, nego često pragmatičnim dogovorima koji zavise od trenutnog interesa i broja mandata. Za SDA je, kaže, važno da se ne prihvati logika prema kojoj se koalicioni partneri određuju mimo volje i političke procjene same stranke.
Posebno interesantna tema u njegovim izjavama bila je mogućnost produženja tehničkog mandata aktuelnog Vijeća ministara BiH. Ramić smatra da bi takav scenario najviše odgovarao upravo HDZ-u i SNSD-u, jer bi im omogućio da zadrže postojeći politički uticaj bez hitnog formiranja nove većine. Podsjeća i na ranije periode u kojima su funkcioneri, iako su već imali osvojene parlamentarne mandate, ostajali na izvršnim funkcijama duže nego što se očekivalo. Ipak, naglašava da dugoročni tehnički mandat nije održivo rješenje, ni na državnom ni na federalnom nivou, jer politički sistem ne može trajno funkcionisati bez punog legitimiteta nove vlasti.
Ramić je govorio i o mogućnosti da se vlast formira i bez SDP-a, te je ukazao da pojedine kombinacije zavise isključivo od odnosa te stranke prema HDZ-u i SNSD-u. Prema njegovoj procjeni, SDP pokušava obezbijediti dovoljan broj delegata u Klubu Srba Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, a zatim tražiti podršku drugih stranaka kako bi došao do potrebnih 14 delegata. U tom scenariju, tvrdi on, SDA nije presudni faktor, jer se ključni dogovori odvijaju između SDP-a, HDZ-a i SNSD-a. Kao ilustraciju navodi i ranija iskustva kada je, po njegovim riječima, SDA imala deset potpisa, ali joj je za određeni prijedlog ipak nedostajao još jedan.
Jedna od tema koja se često vraća u političkim raspravama jeste i položaj Bošnjaka u Republici Srpskoj. Ramić je ranije kritikovao Stranku za BiH zbog izbornog nastupa u tom entitetu, a sada objašnjava da se politička situacija u RS-u bitno razlikuje od one u Federaciji, naročito zato što ta stranka tamo nema parlamentarnu infrastrukturu kakvu ima u Federaciji. Po njegovom mišljenju, najbolji rezultat za bošnjačko političko predstavljanje u RS-u postiže se kada stranke nastupaju zajedno, a ne odvojeno. Zato smatra da je odluka da se na prošlim izborima ne ide na zajedničke liste bila pogrešna i štetna za ukupni politički položaj Bošnjaka.
Uz to je kritikovao i NiP i DF, ali ističe da su u Federaciji te stranke s SDA ipak često imale sličan stav prema politikama Trojke, zbog čega zajednički nastup vidi kao logičan politički potez. Kada govori o budućnosti, Ramić iznosi stav da bi za izbore 2030. godine rješenje mogla biti zajednička lista svih stranaka u Republici Srpskoj i zajednička kampanja. Time, kako tvrdi, bošnjačke i probosanske stranke mogu izbjeći rasipanje glasova i jače zaštititi svoje interese u entitetu u kojem su ionako brojčano slabije zastupljene.
Ramić je u izjavi otvorio i pitanje izbornih nepravilnosti, tvrdeći da je na pojedinim biračkim mjestima novac nuđen i za glasanje i za neizlazak na izbore, te da institucije nisu reagovale na takve navode. Spomenuo je i praksu prema kojoj su stranke koje nisu učestvovale na izborima u RS-u navodno ustupale ili prodavale mjesta u biračkim odborima drugima. Važno je naglasiti da za te tvrdnje nije predočio dokaze, ali je njihov politički značaj velik jer ponovno otvara temu integriteta izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, koji je već godinama pod pritiskom nepovjerenja javnosti.
Kada je riječ o eventualnim izmjenama Izbornog zakona, HDZ insistira prije svega na promjenama koje se odnose na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ramić poručuje da SDA nije protiv reforme, ali da ona ne može biti selektivna i ograničena samo na jedno pitanje. Po njegovom mišljenju, razgovarati treba i o glasanju raseljenih osoba, bez obzira na prijavljeno prebivalište, kao i o drugačijem uređenju prava dijaspore. Podsjeća i na ranije međunarodno posredovane pregovore, poznate kao Fileov model, kada je SDA, kako kaže, bila spremna prihvatiti rješenje prema kojem dva izborna ciklusa ne bi imala člana Predsjedništva, ali takav prijedlog nije dobio podršku HDZ-a.
U tom smislu, Ramić ocjenjuje da je teško očekivati parcijalne izmjene koje bi rješavale samo interese jedne strane. Ako do reforme dođe, smatra on, morat će biti riječ o širem paketu, a ne o uskoj političkoj intervenciji. Na kraju se osvrnuo i na poziciju SDA nakon povratka u opoziciju, tvrdeći da je stranka iz tog perioda izašla jača nego što su to mnogi predviđali. Nakon izmjena Ustava Federacije BiH 2023. godine, pojedini politički akteri tvrdili su da SDA nema budućnost, ali izborni rezultati na lokalnom i općem nivou, prema njegovoj ocjeni, pokazali su drugačije. Zaključuje da je stranka dodatno ojačana i kadrovskim podmlađivanjem, a najvažnije pregovaračke zahtjeve sada vidi u funkciji predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, poziciji premijera Federacije BiH, ključnim ministarstvima i razgovorima o Upravi za indirektno oporezivanje BiH.
Drugim riječima, iako se iz današnje perspektive čini da je politička slagalica već skoro sastavljena, stvarni pregovori tek predstoje. A upravo će raspodjela delegata, odnos prema koalicionim partnerima i spremnost stranaka da naprave kompromis odlučiti hoće li Bosna i Hercegovina uskoro dobiti novu vlast ili će još neko vrijeme ostati u zoni tehničkog mandata i političkog čekanja.
