Vučićev napad na pravosuđe otvara novo poglavlje političkih tenzija u Srbiji
Bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je izazvao snažne reakcije javnosti nakon što je uputio oštre poruke pojedinim tužiocima, sudijama i političkim akterima, optužujući ih da zloupotrebljavaju institucije i koriste pravosudni sistem za politički obračun s neistomišljenicima. Njegove izjave, izrečene u trenutku pojačanih aktivnosti pravosudnih organa nakon parlamentarnih izbora, dodatno su zaoštrile već napetu političku atmosferu u Srbiji i otvorile nova pitanja o odnosu politike i pravosuđa.
Govoreći o hapšenjima i postupanju nadležnih organa nakon izbora održanih 25. oktobra 2026. godine, Vučić je ocijenio da je riječ o onome što je nazvao „revolucionarnom pravdom“, tvrdeći da takav pristup predstavlja najviši oblik nepravde. Prema njegovim riječima, pojedini tužioci, sudije i političari svjesno koriste trenutak nakon promjene političkih okolnosti kako bi, kako je naveo, obračunali s ljudima koji su bili dio prethodne vlasti ili su im politički bliski. Takva retorika nije nova u srpskom javnom prostoru, ali je u ovom slučaju posebno odjeknula zbog činjenice da dolazi u vrijeme kada institucije najavljuju ozbiljnije provjere brojnih odluka i postupaka iz prethodnog perioda.
„Zapamtite moje reči, odgovaraćete. Za sve to ćete odgovarati. I ti tužioci i te sudije i ti političari“, poručio je Vučić, prema navodima koje je prenio NIS TV. Ovakva izjava izazvala je niz tumačenja, jer se može posmatrati i kao politička poruka vlastima, ali i kao pokušaj da se unaprijed delegitimišu istrage koje su u toku. Kritičari upozoravaju da ovakve poruke mogu dodatno pritisnuti pravosuđe, dok njegovi pristalice smatraju da bivši predsjednik ukazuje na selektivnu pravdu i moguću zloupotrebu sistema.
Politički kontekst cijelog slučaja posebno je osjetljiv jer su nakon izbora pokrenuti postupci protiv pojedinih bivših funkcionera, a među temama koje privlače najveću pažnju nalazi se i provjera zakonitosti odluka o pomilovanju 49 osoba koje je Vučić donio neposredno prije odlaska s predsjedničke funkcije. Ta pitanja nisu samo pravne prirode, nego se tiču i šireg povjerenja javnosti u institucije države. U zemlji u kojoj su odnosi između vlasti, tužilaštva i sudstva godinama predmet sporova, svaki ovakav potez dobija i snažnu političku težinu.
Pravosuđe pod pritiskom: između istraga i optužbi za političku osvetu
U demokratskim sistemima pravosuđe bi trebalo djelovati nezavisno, bez uticaja izvršne vlasti i bez političkih kalkulacija. Međutim, u praksi, naročito u tranzicijskim društvima, granice između pravde i politike često postaju nejasne. Upravo zbog toga Vučićeve optužbe nisu ostale bez odjeka. Dok jedni tvrde da institucije konačno pokazuju spremnost da otvore osjetljiva pitanja i ispitaju eventualne nepravilnosti, drugi upozoravaju da bi selektivna primjena zakona mogla prerasti u instrument političkog revanšizma.
Ovakve situacije posebno su problematične kada se javno saopštavaju teške optužbe prije nego što nadležni organi završe svoj posao. Nezavisnost sudija i tužilaca jedan je od temelja vladavine prava, ali ona mora biti praćena i odgovornošću. Ako postoje osnovi za sumnju u nezakonit rad, to treba utvrditi kroz zakonom propisane procedure, a ne kroz javne političke obračune. S druge strane, kada visoki politički akteri tvrde da su žrtve progona, javnost očekuje dokaze, a ne samo dramatične poruke i upozorenja.
U ovom slučaju posebno je zanimljivo to što Vučićev nastup dolazi nakon izbornog ciklusa u kojem su odnosi snaga u Srbiji značajno promijenjeni. Takve promjene često otvaraju prostor za reviziju ranijih odluka, kadrovske promjene u državnim organima i nove istrage o postupcima prethodnih funkcionera. To samo po sebi nije neobično, ali postaje problematično ako se stvori dojam da se pravosudni procesi vode prema političkoj želji, a ne prema dokazima i zakonima. Upravo tu se nalazi srž rasprave koja sada potresa srpsku političku scenu.
Šira politička pozadina i poruke koje nadilaze jednu izjavu
Vučićeve riječi ne treba posmatrati samo kao izolovan ispad, već kao dio šire političke komunikacije koja je kroz godine obilježila njegov javni nastup. On je i ranije često koristio snažan, direktan i konfliktan govor, posebno kada je želio da mobilizira svoju bazu, pošalje poruku lojalnosti ili ospori legitimitet svojih protivnika. U tom smislu, njegova posljednja izjava ima i simboličku vrijednost: ona nastoji da predstavi bivšeg predsjednika kao osobu koja se suočava s moćnim protivnicima unutar sistema, ali i kao nekoga ko neće šutjeti pred, kako tvrdi, nepravdom.
Istovremeno, takav nastup nosi i rizik produbljivanja nepovjerenja građana u institucije. Ako se pravosuđe javno prikazuje kao politički instrument, onda svaki budući postupak, pa čak i onaj koji je potpuno zakonit, može biti dočekan sa sumnjom. Povjerenje u sudove i tužilaštva gradi se godinama, a može biti ozbiljno narušeno jednom kampanjom javnih optužbi, naročito ako dolaze od ljudi koji su do juče imali najveću političku moć u državi. Zbog toga je važno da institucije odgovore transparentno, argumentovano i bez emocija.
Međunarodni posmatrači već duže vrijeme s posebnom pažnjom prate stanje vladavine prava u Srbiji, uključujući odnos vlasti prema pravosuđu, medijsku atmosferu i sposobnost institucija da djeluju autonomno. U takvom ambijentu svaka izjava bivšeg predsjednika ima i vanjskopolitičku dimenziju, jer može uticati na percepciju stabilnosti i demokratskog kapaciteta zemlje. Kada se uz to dodaju istrage, hapšenja i sporne odluke o pomilovanjima, dobija se slika kompleksnog političko-pravnog trenutka u kojem se isprepliću interesi, očekivanja i tvrdnje o zloupotrebama.
Za sada ostaje da se vidi hoće li nadležne institucije detaljno obrazložiti postupke koji su pokrenuti nakon izbora i kako će se razvijati provjere odluka donesenih u posljednjim danima Vučićevog mandata. Bez obzira na političke poruke i međusobna optuživanja, jedino bi jasan, zakonit i transparentan institucionalni odgovor mogao smanjiti tenzije i vratiti fokus s političkih sukoba na činjenice. U suprotnom, spor između bivšeg predsjednika i pravosudnog sistema mogao bi postati još jedan dugotrajan simbol duboke podjele u srpskom društvu.
Izvori: NIS TV – objava izjave Aleksandra Vučića; N1 Srbija, 10. novembar 2026; Associated Press – izvještaj o hapšenjima nakon izbora u Srbiji. Napomena: U pripremi teksta i pojedinih ilustracija korišteni su AI alati, a sadržaj je urednički pregledan i provjeren prije objave.
