Hrvatske autoceste od 2027. prelaze na elektronsku naplatu: šta novi sistem znači za vozače iz BiH
Od 1. marta 2027. godine na hrvatskim autocestama počinje primjena potpuno novog modela naplate cestarine, koji će označiti kraj klasičnih naplatnih kućica na većini mreže. Umjesto zaustavljanja, uzimanja kartice pri ulasku i plaćanja blagajniku na izlazu, vozači će prolaziti bez zadržavanja, dok će se cestarina evidentirati elektronski. Riječ je o promjeni koja će, prema planovima, obuhvatiti cijelu državnu mrežu autocesta u Hrvatskoj, uključujući dionice kojima upravljaju Hrvatske autoceste te koncesionari Bina-Istra i Autocesta Zagreb-Macelj.
Novi sistem nosi naziv Crolibertas, a njegov osnovni cilj je da promet učini protočnijim i da se smanje kilometarske kolone koje se tradicionalno stvaraju na ulazima i izlazima s autocesta, naročito tokom ljetnih mjeseci. Za vozače to znači da će putovanje kroz Hrvatsku biti jednostavnije i brže, ali i da će prije ulaska na autocestu morati voditi računa o tome da je vozilo prethodno pravilno prijavljeno u sistem. Drugim riječima, više neće biti moguće samo doći do rampe i kasnije riješiti plaćanje kao do sada.
Najveća promjena odnosi se na način na koji će se vozila evidentirati. Za putničke automobile i druga laka vozila bit će ponuđena dva modela: korištenje ENC uređaja ili automatsko očitavanje registarskih oznaka. Vozači koji odaberu registracijske tablice morat će prije korištenja autoceste prijaviti registarsku oznaku i povezati je s važećim sredstvom plaćanja, poput kartice ili drugog prihvaćenog načina naplate. Kamere postavljene na portalima duž autoceste automatski će očitavati tablice i bilježiti prolazak vozila, nakon čega će se cestarina obračunavati bez dodatnog zaustavljanja.
Za vozače iz Bosne i Hercegovine, koji hrvatske autoceste često koriste tokom ljetnih odmora ili tranzita prema Jadranu, ova promjena ima posebno praktičan značaj. Mnogi od njih su do sada bili naviknuti na klasičnu proceduru prolaska kroz naplatne kućice, što je posebno tokom vikenda i turističke sezone znalo stvarati zastoj još prije dolaska do obale. U novom modelu bit će moguće unaprijed izvršiti prijavu preko interneta, ali i na predviđenim prodajnim mjestima, što bi trebalo olakšati korištenje sistema i povremenim korisnicima koji ne putuju često kroz Hrvatsku.
Posebno je važno da će za teška vozila ENC uređaj biti obavezan. Time se hrvatski sistem dodatno usklađuje s praksom koju već koriste brojne evropske zemlje, gdje se teretni i komercijalni promet sve više usmjerava na elektronsku naplatu i automatsko praćenje prolazaka. Za profesionalne prevoznike to znači da će morati pravovremeno prilagoditi svoju opremu i poslovanje, dok će za državne institucije novi model omogućiti preciznije evidentiranje prometa i efikasniju kontrolu naplate.
Iako se naglasak stavlja na digitalizaciju i brzinu prolaska, zakonodavni okvir predviđa i jasne sankcije za one koji ne ispune obavezu prijave vozila u sistem. Ako vozač koristi autocestu bez propisanog uključivanja vozila, predviđena je naplata cestarine uz zakonski penal od 120 eura. Za fizičku osobu koja upravlja vozilom propisana je i prekršajna kazna u iznosu od 300 do 600 eura. U praksi to znači da bi ukupni trošak, ako se izrekne najviša kazna i uračuna dugovana cestarina, mogao preći 720 eura. Takav režim kazni jasno pokazuje da će pravilna prijava vozila biti ključna obaveza svakog korisnika autoceste.
Posebno je naglašeno i pitanje čitljivosti registarskih pločica. Zakon predviđa kaznu od 300 do 600 eura i za vozača koji ne osigura da su tablice jasno vidljive i čitljive, osim u slučajevima kada to nije moguće iz objektivnih razloga. Ova odredba ima logično uporište u činjenici da novi sistem počiva na kamerama i automatskom prepoznavanju vozila, pa svaka prepreka u očitavanju tablica može dovesti do grešaka, sporova ili dodatnih troškova za korisnika. Zato će uredno održavanje vozila i ispravnost registarskih oznaka biti važniji nego ranije.
Planirano je ukupno 212 portala sa kamerama, antenama i drugom opremom koja će služiti za evidentiranje vozila u pokretu. Riječ je o opsežnoj tehničkoj infrastrukturi koja treba omogućiti da se cestarina prikuplja bez fizičkog zaustavljanja, ali uz visoku preciznost. Takav model je usmjeren na smanjenje gužvi, bolje upravljanje saobraćajem i brže kretanje kroz najopterećenije dijelove mreže. Posebno će to biti važno u vrijeme ljetnih migracija, kada hiljade vozača iz regije, uključujući veliki broj građana BiH, putuju prema hrvatskoj obali.
Za korisnike koji nisu stalni putnici autocestom ostaje mogućnost da cestarinu unaprijed uplate gotovinom u prodajnim uredima i na drugim predviđenim mjestima. To je značajno jer ne koriste svi vozači digitalne servise na isti način, a dio njih i dalje preferira tradicionalne metode plaćanja. Upravo zato je sistem osmišljen tako da pokriva različite profile korisnika: od vozača koji redovno putuju i koriste ENC, do onih koji autocestu prolaze samo nekoliko puta godišnje. Na taj način vlasti žele izbjeći da digitalizacija postane prepreka za turiste i tranzitne putnike.
U širem smislu, uvođenje Crolibertasa predstavlja još jedan korak prema modernizaciji saobraćajne infrastrukture u regionu. Hrvatska se ovim približava modelima koji već godinama funkcionišu na brojnim evropskim autoputevima, gdje se promet vodi bez klasičnih rampi i dugih čekanja. Za vozače to znači manje stresa, kraće vrijeme putovanja i potencijalno sigurniji prometni tok, ali i veću odgovornost da prije puta provjere jesu li ispunili sve formalnosti. Oni koji na vrijeme registruju vozilo i poznaju nova pravila vjerovatno neće osjetiti veće poteškoće, dok bi neinformisanost mogla biti skupa.
Kako se bliži početak primjene novog sistema, vozačima se savjetuje da prate službene informacije i da unaprijed provjere način registracije vozila, posebno ako planiraju putovanje prema moru, vikend-izlet ili tranzit kroz Hrvatsku. Za građane Bosne i Hercegovine, koji su među najbrojnijim korisnicima hrvatskih autocesta tokom turističke sezone, najvažnija poruka je jednostavna: bez prethodnog uključivanja vozila u sistem nema prolaska bez rizika od kazne. Novi model će, ako bude uspješno implementiran, promijeniti način putovanja, ali i postaviti jasna pravila koja će svako morati poštovati.
