Slike su vlastite simbolične AI ilustracije. Nisu fotografije njemačkih institucija ili konkretnih radnih mjesta.
Najave dužih smjena i manje godišnje kvote za radnike sa zapadnog Balkana ponovo su otvorile pitanje šta građane Bosne i Hercegovine očekuje u Njemačkoj. Ipak, između političkog plana i pravila koje se već primjenjuje postoji važna razlika: dvanaestosatni radni dan nije postao opća obaveza, a Savezna agencija za rad trenutno i dalje navodi godišnju kvotu do 50.000 saglasnosti za zapadnobalkansko pravilo.
O mogućim promjenama govorio je novinar Deutsche Wellea Mehmed Smajić u programu N1 od 23. oktobra. Njegovo gostovanje povezuje dvije različite rasprave: organizaciju radnog vremena zaposlenih i uslove pod kojima novi radnici iz šest zemalja regiona mogu dobiti pristup njemačkom tržištu rada.
Šta vlada želi promijeniti
Njemačka savezna vlada u pregledu reformskih namjera objavljenom 9. oktobra navodi prelazak sa dnevnog na sedmično ograničenje radnog vremena. Objašnjava da je cilj drugačije raspoređivanje sati tokom sedmice, radi organizacije poslovanja i usklađivanja porodičnih obaveza. U istom dokumentu to je svrstano među mjere koje tek namjerava provesti.
Vlada naglašava očuvanje zaštite na radu i navodi da zaposleni ne smiju protiv svoje volje biti prisiljeni na povećanje radnog vremena. Najavljuje i uređivanje elektronskog evidentiranja sati, uz odgovarajuće prijelazne rokove za mala i srednja preduzeća. Takva najava sama po sebi još ne zamjenjuje važeći zakon niti pojedinačni ugovor.
Smajić je za N1 objasnio da bi sedmični model u određenim slučajevima omogućio duže smjene, uz kraći rad drugim danima. Prema njegovim riječima, dogovor o izmjeni zakona još nije postignut. Upozorio je i da duži pojedinačni radni dan ne donosi automatski veću zaradu: važni su ugovor i ukupan broj plaćenih sati.
Važeći zakon: osam sati kao osnovno pravilo
Član 3 njemačkog Zakona o radnom vremenu propisuje da radni dan načelno ne smije trajati duže od osam sati. Produženje do deset sati moguće je ako prosjek u periodu od šest kalendarskih mjeseci ili 24 sedmice ne prelazi osam sati po radnom danu. Posebni zakonski izuzeci postoje, pa opće pravilo nije opis svake smjene u svakoj djelatnosti.
Zakon razlikuje rad od pauze. Za rad duži od šest, a do devet sati, predviđa ukupno najmanje trideset minuta pauze; iznad devet sati najmanje četrdeset pet minuta. Osnovno pravilo o odmoru poslije završetka radnog dana iznosi jedanaest neprekidnih sati, također uz zakonom uređene izuzetke. Zato rasprava o fleksibilnosti uključuje i pitanje odmora, a ne samo broj sati provedenih na poslu.
Kvota za zapadni Balkan još je 50.000
Savezna agencija za rad navodi da zapadnobalkansko pravilo obuhvata državljane Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Ono načelno omogućava zapošljavanje bez prethodnog priznavanja stručne kvalifikacije, dok regulirana zanimanja, poput ljekarskog, imaju dodatne uslove. Godišnji okvir do 50.000 saglasnosti raspoređuje se po mjesecima i državljanstvima.
Poslodavac mora ponuditi uporedive uslove rada i sklopljen ugovor ili obavezujuću ponudu zaposlenja. Zarada mora omogućavati izdržavanje, uz ispunjavanje ostalih viznih uslova. Agencija objašnjava da prethodna saglasnost ubrzava vizni postupak. Za produženje postojećeg boravišnog naslova nadležna je služba za strance; ne treba ga poistovjećivati s prvim dolaskom.
Smajić je iznio najavu smanjenja kvote na 25.000 od naredne godine. Taj navod treba čitati kao najavljenu promjenu, dok službena stranica Agencije još opisuje sadašnji okvir. Postoje i posebni putevi za kvalificirane radnike, profesionalne vozače i određene druge poslove koji nisu pod istom kvotom.
Dva pitanja koja treba provjeravati odvojeno
Za radnika koji već živi u Njemačkoj ključno je šta piše u njegovom ugovoru i koji režim radnog vremena važi za posao. Za novog kandidata važan je odgovarajući put do vize i zaposlenja. Jedna najava ne daje odgovor na oba pitanja. Praktično je pratiti datum službene promjene i uslove vlastitog postupka, umjesto zaključka da svi radnici iz BiH odjednom imaju ista nova prava ili ograničenja.
Izvor: N1, Vlada Savezne Republike Njemačke, Savezna agencija za rad, njemački Zakon o radnom vremenu
