Slovenija na biralištima: četiri referendumska pitanja koja bi mogla utjecati i na građane BiH
U Sloveniji su jutros, 11. oktobra, otvorena birališta na kojima građani odlučuju o četiri referendumska pitanja koja zadiru u važna politička, pravna i društvena pitanja. Riječ je o temama koje se odnose na parlamentarne istrage, finansiranje javnog servisa, sistem socijalne pomoći i pravo glasa stranaca na lokalnim izborima. Birališta su otvorena od 7 do 19 sati, a prvi rezultati očekuju se nakon 20:30 sati, prema navodima slovenske novinske agencije STA.
Ovi referendumi nisu samo još jedan test raspoloženja birača prema aktuelnoj vlasti i opoziciji, nego i pokazatelj koliko duboko slovensko društvo raspravlja o granicama javne odgovornosti, pravne zaštite i socijalne države.
Posebnu pažnju privuklo je pitanje koje se tiče izmjena zakona o parlamentarnim istragama, jer bi njihov ishod mogao imati posljedice po način na koji se u Sloveniji nadziru rad državnih institucija i postupci u kojima su uključeni političari, javni dužnosnici i građani.
Najviše pažnje ipak privlači zakonodavni referendum o izmjenama Zakona o parlamentarnoj istrazi, koje je slovenski parlament usvojio 26. maja. Ove izmjene izazvale su snažne reakcije u javnosti, a udruženja civilnog društva, uz podršku opozicije, uspjela su prikupiti 40.000 potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma. Time je otvoren prostor da se građani direktno izjasne o tome smatraju li da predložene promjene jačaju ili slabe demokratski nadzor.
Protivnici zakonskih izmjena upozoravaju da bi novi tekst mogao oslabiti pravnu zaštitu građana i otvoriti prostor za političke zloupotrebe. Njihov stav je da parlamentarne istrage ne smiju postati instrument obračuna između političkih opcija, nego mehanizam koji mora ostati precizan, transparentan i usmjeren na javni interes.
Slična upozorenja stigla su i od grupe pravnih stručnjaka iz Ljubljane i Maribora, koji tvrde da bi izmjene mogle smanjiti zaštitu osoba obuhvaćenih istragama, ali i građana i kompanija čiji se podaci pojave tokom postupka.
Da bi zakon bio odbačen, nije dovoljno samo da većina izašlih birača glasa protiv. Prema slovenskim pravilima, protiv zakona mora glasati većina učesnika referenduma, ali i da protiv bude najmanje petina svih birača s pravom glasa. Taj prag često postaje presudan jer pokazuje da referendum ne zavisi samo od raspoloženja onih koji izađu na birališta, već i od ukupne izlaznosti, što ovu vrstu direktne demokratije čini posebno zahtjevnom.
Pored zakonodavnog pitanja, građani Slovenije na još tri referenduma daju mišljenje o temama koje duboko zadiru u svakodnevni život. Jedna od njih odnosi se na ukidanje obavezne RTV takse, odnosno model finansiranja programa Radiotelevizije Slovenija. Ovo je osjetljivo pitanje jer se istovremeno otvara rasprava o nezavisnosti javnog servisa, njegovoj ulozi u informisanju građana i načinu na koji bi eventualne promjene mogle utjecati na kvalitet i dostupnost programa.
Druga tema tiče se sistema socijalne pomoći i mogućnosti da se pravo na novčanu podršku za radno sposobne osobe bez objektivnih prepreka za rad uslovi obavljanjem društveno korisnog rada. Zagovornici ovakvog pristupa tvrde da bi to moglo povećati osjećaj uzajamne odgovornosti i potaknuti aktivnije uključivanje korisnika u zajednicu. Kritičari, međutim, upozoravaju da bi takvo rješenje moglo dodatno opteretiti najranjivije i pretvoriti socijalnu pomoć iz prava u uslovljenu obavezu.
Treće savjetodavno pitanje odnosi se na pravo glasa stranaca na lokalnim izborima. Građani odlučuju treba li to pravo ograničiti na slovenske državljane i državljane drugih članica Evropske unije. Ako bi prijedlog bio prihvaćen, iz lokalnog izbornog procesa bili bi isključeni državljani zemalja izvan EU, među njima i brojni državljani Bosne i Hercegovine koji godinama žive i rade u Sloveniji.
Upravo zato ovo pitanje izaziva posebnu pažnju u regiji, jer zadire u položaj migranata, dugogodišnjih stanovnika i njihov politički glas na lokalnom nivou.
Za razliku od zakonodavnog referenduma, rezultati ova tri savjetodavna referenduma nisu pravno obavezujući. Oni služe kao politička poruka parlamentu i Vladi, odnosno kao pokazatelj raspoloženja javnosti prije eventualnih budućih odluka. Ipak, u praksi takvi rezultati često imaju snažan politički odjek, jer mogu usmjeriti daljnju raspravu, utjecati na zakonodavne prioritete i promijeniti odnos snaga između stranaka i interesnih grupa.
Prema podacima slovenske Državne izborne komisije, mogućnost prijevremenog glasanja, organizovanog od utorka do četvrtka, iskoristio je 75.401 birač, što čini 4,44 posto građana s pravom glasa. Takav podatak pokazuje da je interes postojao i prije današnjeg glasanja, ali i da će konačan ishod zavisiti od toga koliko će birača izaći tokom dana. Upravo izlaznost često određuje političku težinu referenduma, naročito kada je riječ o pitanjima koja izazivaju podjele i snažne ideološke stavove.
Nakon zatvaranja birališta prvo će se prebrojavati glasovi na zakonodavnom referendumu, a potom i glasovi na tri savjetodavna referenduma. Očekuje se da će prve reakcije političkih aktera uslijediti odmah nakon objave početnih rezultata, jer će ishod glasanja pokazati ne samo odnos građana prema konkretnim prijedlozima, već i širi stepen povjerenja u institucije, javni servis i postojeći model socijalne politike.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je zanimljiv dio koji se odnosi na pravo glasa stranaca, budući da bi eventualna promjena direktno dotaknula i veliki broj bh. državljana koji žive u Sloveniji.
U svakom slučaju, današnje glasanje u Sloveniji predstavlja više od pukog izjašnjavanja o nekoliko zakonskih prijedloga. Riječ je o referendumskoj nedjelji koja otvara pitanja o tome koliko daleko država može ići u regulisanju političkog nadzora, kako treba finansirati javni servis, na koji način uređivati socijalna prava i ko sve treba imati pravo glasa u lokalnim zajednicama.
Zbog toga se ishodi ovih referenduma prate s velikom pažnjom ne samo u Ljubljani, već i u drugim zemljama regije.
