Najmanje šest Bošnjaka u novom sazivu Narodne skupštine Srbije: novi politički raspored i snažan uticaj Sandžaka
Prema konačnoj projekciji koju su objavili CeSID i Ipsos, u novi saziv Narodne skupštine Srbije ući će najmanje šest Bošnjaka, što ovaj izborni ciklus čini posebno značajnim za političku reprezentaciju bošnjačke zajednice u Srbiji, ali i za cjelokupni politički život u Sandžaku. Iako se mandatni raspored još uvijek tehnički potvrđuje kroz zvanične procedure, već sada je jasno da će novi parlament imati vidljiviji bošnjački politički pečat nego u prethodnim sazivima.
Prema projekciji objavljenoj na osnovu 96 posto obrađenog uzorka, najviše mandata osvojila je Studentska lista, koja bi trebalo da dobije 140 poslaničkih mjesta. Na drugom mjestu je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ sa 103 mandata. U parlament ulaze i Savez vojvođanskih Mađara sa tri mandata, Albanska koalicija sa dva mandata, te liste „Rasim Ljajić – Ljudski (SDP – CDP)” i „SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka”, koje su osvojile po jedan mandat.
Ostale političke opcije nisu prešle prag ili nisu osvojile dovoljan broj glasova za ulazak u parlament.
U ovom rasporedu posebno se izdvaja činjenica da će se većina bošnjačkih predstavnika u novoj skupštini vezivati za Novi Pazar, grad koji je i na ovim izborima potvrdio status najvažnijeg političkog centra Sandžaka. Od ukupno šest budućih bošnjačkih poslanika, pet dolazi upravo iz Novog Pazara, što dodatno pokazuje koliko je ovaj grad i dalje ključna tačka političke mobilizacije bošnjačkog biračkog tijela u Srbiji.
Troje Novopazaraca na Studentskoj listi
Najveće iznenađenje i najzapaženiji rezultat za bošnjačku političku reprezentaciju dolazi sa Studentske liste, na kojoj se unutar reda mandata nalaze troje kandidata iz Novog Pazara. Riječ je o politikologu Ademu Mavriću, advokatu Mirzi Ramusoviću i preduzetnici Saneli Ramadanović. Budući da se mandati u Srbiji dijele prema redoslijedu na listi, njihovi visoki plasmani znače i gotovo izvjestan ulazak u parlament.
Adem Mavrić zauzima šesto mjesto na listi, što ga praktično svrstava među najizglednije nove narodne poslanike. Rođen je 1997. godine, a studirao je međunarodne odnose u Turskoj, što mu daje profil mlađeg političkog aktera sa međunarodnim obrazovanjem i potencijalom da u parlamentu otvara teme koje se tiču vanjske politike, regionalne saradnje i položaja mladih. Njegov ulazak u skupštinu simbolički pokazuje i generacijsku promjenu u okviru bošnjačkog političkog predstavljanja.
Na 38. mjestu je Mirza Ramusović, advokat rođen 1991. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a od 2019. godine član je Advokatske komore Srbije. Njegova profesionalna biografija ukazuje na pravnički pristup javnim pitanjima, što bi moglo biti važno u raspravama o zakonodavstvu, pravosuđu, ljudskim pravima i institucionalnom položaju manjinskih zajednica.
Za razliku od političara koji dolaze iz klasičnih partijskih struktura, Ramusović u javnost ulazi iz pravne profesije, što mu može dati dodatni kredibilitet u temama vladavine prava.
Treća osoba sa Studentske liste iz Novog Pazara je Sanela Ramadanović, koja se nalazi na 60. mjestu. Rođena je 1977. godine i više od dvije decenije vodi vlastiti posao. Posebno je važno što do sada nije obavljala političke funkcije, pa njen ulazak u politički prostor predstavlja primjer uključivanja ljudi iz realnog sektora i preduzetništva u parlamentarni život.
Takvi profili često donose drugačiji pogled na ekonomska pitanja, lokalni razvoj i položaj malih i srednjih preduzeća, posebno u sredinama poput Sandžaka gdje je privatni sektor od presudne važnosti.
Samir Tandir ponovo u parlamentu, dok Fehratović ostaje bez mandata
Sa liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ u Narodnu skupštinu ulazi Samir Tandir iz Prijepolja, predsjednik stranke Bošnjačko-srpski savez (BOSS). Tandir je na listi bio 43. i ovim rezultatom ponovo dobija priliku da učestvuje u zakonodavnom radu. Njegov povratak u parlament posebno je zanimljiv jer je već bio narodni poslanik u periodu od 2020. do 2022. godine, tada kao član Stranke pravde i pomirenja (SPP).
To pokazuje kontinuitet njegove političke vidljivosti, ali i promjenjivost političkih savezništava u sandžačkom prostoru.
Istovremeno, s iste liste bez mandata ostaje Jahja Fehratović, koji je bio na 121. mjestu, što je daleko ispod granice potrebne za ulazak u parlament. Ovakav ishod pokazuje koliko je redoslijed na listi presudan u proporcionalnom izbornom sistemu Srbije, naročito kada se mandati raspodjeljuju unutar velikih koalicijskih lista.
Za političare iz manjinskih zajednica to često znači da njihov politički opstanak zavisi ne samo od ličnog rejtinga, već i od pozicije koju dobiju u pregovorima prije izbora.
Ljajićeva lista sa jednim mandatom, SDA Sandžaka zadržava svoje mjesto
Na listi „Rasim Ljajić – Ljudski (SDP – CDP)”, koja nosi ime dugogodišnjeg političkog lidera ali bez njegovog ličnog učešća među kandidatima, jedini mandat osvaja Dženan Palamar. Riječ je o diplomiranom menadžeru iz Novog Pazara, koji se našao na prvom mjestu liste i tako osigurao ulazak u skupštinu. Njegov izbor ukazuje na to da i kada je lista skromnog dometa, prvo mjesto ostaje presudno za konačan rezultat.
Drugi kandidat na listi, Muamer Bačevac, kardiolog iz Novog Pazara, ostaje bez mandata, iako njegovo profesionalno ime ima određenu težinu u lokalnoj zajednici.
Na drugoj strani, SDA Sandžaka nastavlja da ima svoje mjesto u republičkom parlamentu preko liste „SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka”. Listu predvodi Ahmedin Škrijelj, master politikolog iz Novog Pazara, koji je i poslanik u odlazećem sazivu. Kako je lista imala 35 kandidata, Škrijelj je kao prvi na spisku praktično jedini koji ulazi u parlament.
Iako broj mandata nije velik, simbolički značaj ove liste za bošnjačku političku scenu ostaje važan, jer SDA Sandžaka već decenijama predstavlja jednu od najprepoznatljivijih političkih opcija među Bošnjacima u Srbiji.
SPP bez mandata i poruka biračkog tijela
Najveći udarac u ovom izbornom ciklusu doživjela je Stranka pravde i pomirenja (SPP), čija lista „Usame Zukorlić (SPP) Pokret za ujedinjenje” nije uspjela osvojiti nijedan mandat. Stranka je prema projekciji ostala na svega 0,3 posto glasova, što predstavlja veoma loš rezultat u odnosu na očekivanja i ranije uticaje koje je imala u sandžačkom političkom prostoru.
Ovaj ishod otvara brojna pitanja o reorganizaciji biračke podrške, mogućim podjelama u biračkom tijelu i novim političkim pravcima unutar bošnjačke zajednice.
Usame Zukorlić je nakon izbora poručio da je na većini biračkih mjesta na kojima je SPP tradicionalno imao dobre rezultate pobijedila Studentska lista. Prema njegovim riječima, veliki dio glasača SPP-a odlučio je da podrži upravo tu listu, a on je Studentskoj listi i javno čestitao na ostvarenim rezultatima.
Takva izjava dodatno potvrđuje da su ovi izbori bili više od pukog brojanja glasova: oni su pokazali pomjeranje političke energije, posebno među mlađim i urbanijim biračima u Sandžaku.
Prema djelimično prebrojanim glasovima koje je objavio portal Sandžak Danas, Studentska lista je u Novom Pazaru osvojila 19.322 glasa, dok je SDP dobio 10.252 glasa. Ovi podaci dodatno potvrđuju dominantan položaj Studentske liste u gradu koji je i politički i simbolički jedan od najvažnijih centara bošnjačkog života u Srbiji.
Rezultat pokazuje da su birači u velikoj mjeri prepoznali novu političku energiju, ali i da su tradicionalne stranke suočene s ozbiljnim izazovom da obnove povjerenje i prilagode se promijenjenim očekivanjima glasača.
Ovaj izborni ishod ima širi značaj od samih mandata. On pokazuje da se u Srbiji, a naročito u Sandžaku, politička scena brzo mijenja, te da će budući odnos snaga između bošnjačkih stranaka zavisiti od sposobnosti da se uspostavi kontakt s mlađim biračima, ekonomskim slojevima i urbanim sredinama.
U novom sazivu Narodne skupštine Srbije, bošnjački predstavnici dolaze iz različitih političkih opcija, ali ih povezuje zajednički zadatak: da u parlamentu artikulišu interese zajednice, ali i da pokažu da Sandžak nije samo izborna tema, nego prostor stvarnog političkog djelovanja i razvoja.
