Bećirović u Ujedinjenim nacijama: Bosna i Hercegovina mora biti zaštićena od novih prijetnji i destabilizacije
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku snažnim govorom u kojem je upozorio da se sigurnosna i politička stabilnost Bosne i Hercegovine ponovo dovodi u pitanje.
U govoru pred svjetskim liderima, diplomatama i predstavnicima međunarodnih organizacija, Bećirović je istakao da aktuelno rukovodstvo entiteta Republika Srpska nastavlja, kako je rekao, sa politikom koja ugrožava mir ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u širem regionu jugoistočne Evrope.
Njegovo obraćanje bilo je usmjereno na nekoliko ključnih tema: očuvanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, zaštitu institucija države i suočavanje s naslijeđem ratnih zločina i genocida. Bećirović je pred Generalnom skupštinom naglasio da međunarodna zajednica ne smije zatvarati oči pred politikama koje, prema njegovim riječima, stvaraju pretpostavke za secesiju i dugoročno slabljenje državnih institucija.
Govoreći o recentnim političkim potezima u Bosni i Hercegovini, upozorio je da se pokušaji potkopavanja ustavnog poretka odvijaju kroz različite oblike pritisaka, od blokada i opstrukcija do nastojanja da se oslabe institucije poput Ustavnog suda BiH i institucija međunarodne zajednice, uključujući Ured visokog predstavnika.
Prema njegovim riječima, cilj takvih aktivnosti nije samo unutrašnja destabilizacija, nego i stvaranje atmosfere u kojoj bi se kasnije lakše otvorila vrata za teritorijalne pretenzije i političku podjelu države.
Posebno mjesto u govoru dobile su žrtve genocida u Srebrenici i zaposlenici Memorijalnog centra Srebrenica. Bećirović je upozorio da su oni, prema njegovim riječima, posljednjih mjeseci izloženi pritiscima i zastrašivanju od strane policijskih i drugih struktura iz Republike Srpske. Takvo ponašanje je ocijenio neprihvatljivim, poručivši da niko nema pravo da ugrožava preživjele niti da relativizira značaj institucija koje čuvaju istinu o genocidu.
Osvrnuo se i na činjenicu da sjećanje na Srebrenicu nije samo lokalno ili regionalno pitanje, već globalna obaveza čovječanstva da se suprotstavi zaboravu, negiranju i glorifikaciji zločina.
Poruke o historiji, ratu i dugoj borbi za opstanak države
U svom obraćanju Bećirović je podsjetio da je Bosna i Hercegovina od 1992. do 1995. godine bila izložena brutalnoj agresiji, udruženim zločinačkim pothvatima, genocidu nad Bošnjacima, zločinima protiv čovječnosti i brojnim drugim ratnim zločinima. Naglasio je da je sudska praksa međunarodnih sudova jasno utvrdila prirodu rata vođenog protiv Republike Bosne i Hercegovine, a da ta činjenica mora ostati temelj za razumijevanje savremenih političkih procesa u zemlji.
Istakao je i da su nakon završetka rata destruktivne snage nastavile djelovati drugim sredstvima, prvenstveno kroz institucionalne blokade, političke ucjene i pokušaje slabljenja državnih mehanizama. Ipak, kako je poručio, takve politike mogu usporiti razvoj Bosne i Hercegovine, ali ne mogu zaustaviti njen put prema modernoj, demokratskoj i evropski orijentiranoj državi.
Time je poslao poruku da Bosna i Hercegovina, uprkos unutrašnjim izazovima, ostaje trajni politički subjekt i država s jasno definisanim međunarodnopravnim kontinuitetom.
Bećirović je podsjetio i na strateške vanjskopolitičke ciljeve Bosne i Hercegovine, posebno na članstvo u Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu. Prema njegovim riječima, to nisu partijski niti prolazni politički ciljevi, nego državne odluke koje su potvrdile institucije Bosne i Hercegovine.
U tom smislu, poručio je da se zemlja nalazi pred važnim istorijskim izborom: ili će jačati svoje institucije i sigurnosne kapacitete ili će dopustiti da zastarjeli etnonacionalni projekti i dalje usporavaju njen napredak.
Posebno je upozorio da određeni akteri i dalje pokušavaju oživjeti velikodržavne projekte na račun teritorije Bosne i Hercegovine. Prema njegovoj ocjeni, ti projekti su tokom rata pokušavani oružjem, a danas se provode političkim, diplomatskim i propagandnim sredstvima. Zato je, kako je naglasio, od presudne važnosti da međunarodna zajednica prepozna kontinuitet takvih ambicija i reagira pravovremeno, prije nego što se prodube nove krize.
Srebrenica kao moralna i civilizacijska opomena svijetu
Velik dio govora bio je posvećen genocidu u Srebrenici, koji ostaje jedan od najvažnijih simbola ne samo bosanskohercegovačke tragedije nego i neuspjeha međunarodne zajednice da na vrijeme spriječi masovne zločine. Bećirović je podsjetio da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija u maju 2024. godine usvojila Rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.
Taj čin je ocijenio kao visoko moralni i civilizacijski iskorak, jer predstavlja priznanje žrtvama i jasnu poruku da se genocid ne može relativizirati niti negirati.
Istovremeno je kritikovao političko i institucionalno veličanje osuđenih ratnih zločinaca u susjedstvu, naglasivši da takva praksa predstavlja udar na osnovne vrijednosti Ujedinjenih nacija. Prema njegovim riječima, nijedno društvo ne može izgraditi trajni mir ako istovremeno slavi ljude koji su pravosnažno osuđeni za najteže zločine. Upozorio je da institucionalno negiranje ili glorifikacija presuđenih zločinaca nije samo moralni problem, nego i ozbiljna prijetnja stabilnosti cijelog regiona.
Bećirović je također podsjetio da je Srbija jedina država za koju je međunarodni sud utvrdio odgovornost za kršenje obaveza iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Na osnovu toga pozvao je Ujedinjene nacije, Evropsku uniju i druge međunarodne aktere da zauzmu jasniji stav i preduzmu konkretne mjere protiv politika koje veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince.
Takav apel, kako je rekao, nije usmjeren protiv naroda, nego protiv praksi koje podstiču mržnju i negiranje žrtava.
Šira međunarodna slika: kriza prava, povjerenja i multilateralizma
Govoreći o globalnim prilikama, Bećirović je ocijenio da savremeni svijet obilježavaju nesigurnost, nepravda, netolerancija i rast autoritarnog populizma. Kao najveće međunarodne krize izdvojio je agresiju na Ukrajinu, stradanje civila u Gazi, rat u regiji Zaljeva i tešku humanitarnu situaciju u Sudanu.
U tom kontekstu je upozorio da međunarodna zajednica nije uvijek reagirala dovoljno brzo ni dovoljno odlučno, baš kao što, kako je podsjetio, nije reagirala adekvatno ni tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Prema njegovoj ocjeni, zajednički korijen mnogih savremenih globalnih problema jeste erozija međunarodnog prava. Zato je poručio da politika sile ne može donijeti napredak čovječanstvu i da je nužno obnoviti povjerenje u norme i institucije na kojima počiva međunarodni poredak. Posebno je naglasio važnost Ujedinjenih nacija kao globalnog centra koordinacije i saradnje, ali i potrebu da se ova organizacija reformiše i ojača kako bi mogla odgovoriti na nove izazove.
U tom duhu pozvao je na dosljednu primjenu ciljeva održivog razvoja, na jačanje preventivne diplomatije, izgradnju međusobnog povjerenja i borbu protiv govora mržnje i svih oblika diskriminacije. Posebno je ukazao na potrebu da se više ulaže u prevenciju genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina, kao i u unapređenje položaja žena, djece, obrazovanja i zdravstvenih sistema. Po njemu, to nisu sporedna pitanja nego temelj stabilnih društava.
Na kraju, Bećirović je naglasio da Bosna i Hercegovina želi biti pouzdana i odgovorna članica međunarodne zajednice, svjesna klimatskih promjena i spremna da doprinese tranziciji ka obnovljivim izvorima energije, smanjenju emisija štetnih gasova i borbi protiv terorizma. U završnoj poruci istakao je da je iskustvo Bosne i Hercegovine dokaz koliko je mir krhka i dragocjena kategorija, te da se ne može podrazumijevati nego svakodnevno braniti odgovornošću, dijalogom i poštivanjem prava.
„Bosna i Hercegovina je nepokoriva država“, poručio je, dodajući da je njeno historijsko prisustvo na mapama jugoistočne Evrope dokaz njene trajnosti i neuništivosti.
Nakon njegovog govora uslijedile su i političke reakcije iz entiteta Republika Srpska, prije svega od lidera SNSD-a Milorada Dodika, koji je optužio Bećirovića za neistine i samovoljno predstavljanje cijele države. Taj verbalni sukob još jednom je pokazao dubinu političkih podjela u Bosni i Hercegovini, ali i činjenicu da se ključne unutrašnje rasprave o identitetu, nadležnostima i međunarodnom položaju države nerijetko prelamaju upravo na međunarodnoj sceni.
U takvim okolnostima, poruke iz New Yorka dobile su dodatnu težinu: pitanje Bosne i Hercegovine i dalje je otvoreno pitanje evropske sigurnosti, pravde i odnosa prema prošlosti.
