U Bosni i Hercegovini građani se pripremaju za nova poskupljenja brašna koja će stupiti na snagu narednog mjeseca. Ova promjena cijena uzrokovana je porastom uvoznih cijena pšenice, koje su značajno porasle u posljednjih nekoliko mjeseci. Prema riječima Ivice Majića, direktora jedne od najvećih domaćih kompanija za proizvodnju brašna, situacija je vrlo ozbiljna, a poskupljenja su, prema njegovim riječima, gotovo neizbježna.
Cijena uvozne pšenice je, u poređenju sa prethodnim ljetnim mjesecima, porasla za 15 posto, što će direktno utjecati na cijenu brašna u trgovinama. Majić je istakao da vreća brašna od 25 kilograma može poskupjeti za 50 do 75 feninga. Ovaj rast cijena nije posljedica lokalnih faktora, već ovisi o uvoznim dobavljačima iz Mađarske, Hrvatske i Srbije. Cijena pšenice na ovim tržištima se ne smanjuje, pa su šanse za pad cijena u BiH minimalne. Najviše što se može očekivati jeste stagnacija, ali s obzirom na globalne tržišne okolnosti, vjerovatniji je rast.
Majić je također napomenuo da poskupljenja brašna često vode ka povećanju cijena hljeba i ostalih pekarskih proizvoda. Ova situacija može izazvati dodatni udar na ionako opterećeni kućni budžet mnogih građana. S obzirom na to da se hljeb i brašno smatraju osnovnim prehrambenim proizvodima, svako poskupljenje ovih artikala ima direktan utjecaj na standard stanovništva.
Situacija je dodatno otežana time što je BiH zemlja koja u velikoj mjeri ovisi o uvozu poljoprivrednih proizvoda, a pšenica je samo jedan od mnogih artikala čije cijene osciliraju na globalnom tržištu. Ovo, prema riječima Majića, znači da domaći proizvođači nisu u mogućnosti kontrolisati cijene koje dolaze od stranih dobavljača.
S druge strane, Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona, izrazila je zabrinutost zbog ovih poskupljenja, naglašavajući da je teško opravdati ovakva povećanja cijena. Prema njenim riječima, država bi trebala razmotriti mogućnost subvencioniranja domaćih poljoprivrednika kako bi se spriječilo dalje lančano poskupljenje prehrambenih proizvoda. Povećanje cijena pšeničnog brašna ima direktan utjecaj na cijene brojnih drugih proizvoda, uključujući i osnovne prehrambene artikle poput hljeba, tjestenine, kolača i sličnih pekarskih proizvoda.
Bulić također naglašava da bi veća podrška domaćim poljoprivrednicima mogla pomoći u smanjenju ovisnosti BiH o uvozu pšenice. Prema njenom mišljenju, država bi mogla uvesti posebne programe za stimulisanje domaće proizvodnje pšenice i drugih ključnih poljoprivrednih proizvoda, što bi na duže staze moglo stabilizirati tržište i spriječiti ovakva nagla poskupljenja. Subvencije za poljoprivrednike mogle bi uključivati povoljnije uvjete za kupovinu sjemena, gnojiva i drugih poljoprivrednih potrepština, kao i dodatnu podršku u vidu olakšica na poreze i doprinose.
Bulić je također istakla da trenutna situacija nije održiva te da bez značajnijih intervencija države, građani mogu očekivati sve veće troškove života. Kao dodatnu mjeru, predlaže da država uvede strožije kontrole nad trgovinskim lancima i proizvođačima kako bi se spriječilo neopravdano povećanje cijena. Na taj način bi se izbjegle situacije u kojima proizvođači iskorištavaju rast uvoznih cijena kako bi povećali vlastite profite, na štetu potrošača.
Posljedice ovih poskupljenja neće se osjetiti samo na tržištu brašna i pekarskih proizvoda. Kako cijena brašna raste, cijene u ugostiteljskim objektima poput pekara, restorana i fast food restorana također će morati rasti kako bi pokrili svoje troškove nabavke. To će dovesti do lančanih poskupljenja koja će dodatno otežati situaciju za krajnje potrošače. Uz to, povećanje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda može dovesti do smanjenja potrošnje i promjena u navikama kupovine, što može negativno utjecati na domaću ekonomiju.
U zaključku, poskupljenje brašna u Bosni i Hercegovini je neizbježna posljedica globalnih kretanja na tržištu pšenice. Iako domaći proizvođači pokušavaju održati stabilnost cijena, povećanje uvoznih cijena je faktor koji ne mogu kontrolisati. Uz to, građani su suočeni s mogućnošću lančanih poskupljenja hljeba i drugih osnovnih prehrambenih proizvoda, što će značajno utjecati na njihov standard života. Rješenje, prema stručnjacima, leži u većoj podršci domaćim poljoprivrednicima kroz subvencije i stimulisanje domaće proizvodnje, kao i uvođenje strožijih kontrola nad neopravdanim povećanjima cijena.