Podrška evropskom putu Bosne i Hercegovine: Izvještaj Evropskog parlamenta
Na nedavnom redovnom zasjedanju Evropskog parlamenta, zastupnica Željana Zovko postigla je značajan uspjeh uključivanjem svojih amandmana u godišnji izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2025. godinu. Ovaj izvještaj, koji je jednoglasno usvojen od strane Odbora za vanjske poslove, predstavlja ključni dokument koji pruža jasnu podršku evropskom putu BiH. Naglasak je stavljen na važnost provođenja suštinskih reformi kao temelja za buduće članstvo u Evropskoj uniji.
Ovaj korak ne samo da potvrđuje opredjeljenje Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, već i ukazuje na obavezu same države da preuzme odgovornost za svoj razvoj.
Zahtjevi za reforme kao ključni faktori
U usvojenom izvještaju, naglašeno je da napredak Bosne i Hercegovine prema članstvu u EU mora biti zasnovan na zaslugama. Ovaj princip podrazumijeva da zemlja mora provesti vjerodostojne reforme, poštovati vladavinu prava i osigurati zaštitu temeljnih prava svih građana, uključujući konstitutivne narode. Zovko je istaknula kako su izborna i ustavna reforma ključni preduvjeti za izgradnju funkcionalne i evropske Bosne i Hercegovine.
Ove reforme nisu samo formalnost; one su osnova za osnaživanje demokratskih institucija i promociju ljudskih prava.
Izborna reforma i prava građana
Jedan od centralnih dijelova izvještaja jeste izraženo žaljenje zbog neprovođenja neophodnih ustavnih i izbornih reformi koje bi omogućile svim građanima ravnopravan pristup ostvarivanju svojih političkih prava. Ovaj nedostatak reformi stvara prepreke za pravično predstavljanje i participaciju u političkom životu. Zovko je posebno naglasila važnost usklađivanja izbornog zakonodavstva sa relevantnim presudama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava.
Na primjer, presude koje se odnose na diskriminaciju u izbornom procesu ukazuju na potrebu za hitnim promjenama kako bi se osigurala puna ustavna ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana. Neophodno je da se uspostavi sistem koji će garantovati da svi građani, bez obzira na etničku pripadnost, imaju jednake mogućnosti u izbornim procesima.
Tranzicija Ureda visokog predstavnika
U kontekstu reformi, Zovko je također istakla potrebu za promjenom uloga Ureda visokog predstavnika (OHR). Ovaj ured, osnovan s ciljem olakšavanja postkonfliktne tranzicije, suočava se s izazovima u prenosu odgovornosti na domaće vlasti. U izvještaju su uključeni amandmani koji naglašavaju da svaka buduća tranzicija OHR-a mora biti zasnovana na poštovanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Ovaj prijedlog podrazumijeva jačanje domaće odgovornosti za reforme, ali i jasnu viziju postupnog zatvaranja OHR-a.
U tom smislu, prijenos odgovornosti na evropske mehanizme može pomoći Bosni i Hercegovini da samostalno započne pristupne pregovore s Evropskom unijom, bez prekomjerne ovisnosti o međunarodnoj zajednici. Takva tranzicija mogla bi omogućiti veću autonomiju i odgovornost domaćih lidera.
Jačanje institucija i administrativnih kapaciteta
Osim institucionalnih reformi, Zovko je u izvještaj uključila i amandmane koji se odnose na jačanje javne uprave i efikasnije korištenje evropskih sredstava. Ove mjere su od suštinskog značaja za unapređenje javne službe, koja treba biti transparentna i odgovorna prema građanima. Ključna je i borba protiv govora mržnje u javnim medijima, kao i zaštita kulturnog i jezičkog izražavanja svih konstitutivnih naroda.
Zovko je naglasila kako je važno poštovati kulturnu i jezičku raznolikost u obrazovnim programima. U tom kontekstu, pravo na obrazovanje na maternjem jeziku od suštinskog je značaja za očuvanje identiteta i kulture svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini.
Zaključak: Ključni trenutak za Bosnu i Hercegovinu
Zovko je zaključila ističući da Bosna i Hercegovina ne smije biti zaboravljena na evropskoj agendi. Njena izjava o ključnom trenutku za Bosnu i Hercegovinu ukazuje na urgentnu potrebu za implementacijom reformi i jačanjem institucija. Naglašava da je napredak zemlje u provođenju reformi i pronalaženju održivih rješenja kroz dijalog i političku odgovornost domaćih aktera. “Sada je ključni trenutak za iskorištavanje zamaha proširenja.
Ne smijemo dozvoliti da BiH postane propuštena prilika u našem neposrednom susjedstvu,” poručila je Zovko. Ovaj poziv na akciju odražava zabrinutost da, ukoliko se trenutni izazovi ne riješe, Bosna i Hercegovina može ostati izolovana u regionu, bez perspektive za budućnost.
