Zahiragić poručio Dodiku: „Nema ukidanja nadležnosti Bosne i Hercegovine, nema ni političkog ucjenjivanja“
Potpredsjednik SDA Haris Zahiragić u javnom nastupu poslao je oštru političku poruku Miloradu Dodiku, naglašavajući da njegova stranka neće pristati na rješenja koja bi, kako tvrdi, značila slabljenje države Bosne i Hercegovine zarad ulaska u vlast.
U razgovoru za Hayat televiziju, Zahiragić je otvoreno kritizirao način na koji se vode pregovori o formiranju vlasti na državnom nivou, ali i političku dinamiku u kojoj, prema njegovom mišljenju, određeni akteri pokušavaju svoju volju nametnuti kroz blokade i ultimatume.
Prema njegovim riječima, SDA ne namjerava učestvovati u vlasti po cijenu odricanja od ustavnih nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. „Vidjeli smo ti to, ne može“, kazao je Zahiragić, aludirajući na uslove koje, kako je naveo, Dodik postavlja kao preduslov za svako novo koaliciono slaganje.
Njegova poruka bila je jasna: politička saradnja, ako do nje dođe, ne može biti zasnovana na ustupcima koji zadiru u temeljne nadležnosti države, niti na pritisku kojim se želi preoblikovati institucionalni poredak.
Zahiragić je posebno naglasio da SDA, za razliku od nekih drugih političkih aktera, ne vidi smisao u pregovorima koji bi vodili ka dodatnom slabljenju državnih institucija. Podsjetio je da se politička pozicija njegove stranke ne može svoditi na taktička popuštanja, jer, kako kaže, nadležnosti države Bosne i Hercegovine nisu predmet trgovine.
U tom kontekstu, istakao je da neće biti prihvaćeni zahtjevi za koje smatra da su nerealni, politički štetni i suprotni interesima većinskog naroda, ali i same države.
Poruka bez diplomatskog uvijanja: SDA, kaže Zahiragić, neće moliti za ulazak u vlast
Jedan od najupečatljivijih dijelova njegovog istupa odnosio se na formiranje Vijeća ministara BiH. Zahiragić je poručio da SDA neće ići, kako je rekao, „na Jahorinu da moli“ Dodika da ih primi u državnu vlast. Ta metafora, iako oštra, predstavlja političku poruku da SDA ne želi nastupati iz pozicije podređenosti niti pristajati na ponižavajuće pregovore.
Umjesto toga, kako je objasnio, Dodik će morati uvažiti izborne rezultate i činjenicu da SDA, po njegovom tumačenju, predstavlja političku volju bošnjačkog naroda.
Time je Zahiragić pokušao povući jasnu liniju između, s jedne strane, političkog dogovaranja kao normalne prakse u višestranačkom sistemu, i s druge strane, uslovljavanja koje vodi ka popuštanju državnih institucija. „On će morati poštovati rezultat SDA“, poručio je, naglašavajući da broj osvojenih glasova i politička snaga jedne stranke ne mogu biti ignorisani u procesu formiranja vlasti.
U njegovom nastupu prepoznaje se namjera da SDA prikaže kao politički subjekt koji ne pristaje na pregovore po cijenu principa.
Zahiragić se u izjavi osvrnuo i na političku konkurenciju, posebno na stranke koje su u javnosti često nazvane Trojkom, kao i na ministra Edina Fortu. U tom dijelu govora kritikovao je način na koji su, prema njegovom mišljenju, raniji pregovori sa SNSD-om vođeni bez dovoljno čvrstog stava. Istakao je da SDA, za razliku od onih koje je spomenuo, ne želi političke kompromise koji se završavaju ustupcima na štetu države.
Time je, u suštini, pokušao ojačati narativ da njegova stranka djeluje principijelno i dosljedno, bez obzira na kratkoročne političke posljedice.
Ovakve izjave dolaze u posebno osjetljivom političkom trenutku, kada se ponovo intenzivira rasprava o budućim koalicijama, raspodjeli vlasti i mogućim blokadama u institucijama na državnom nivou. Bosna i Hercegovina već godinama funkcioniše u složenom institucionalnom okviru u kojem formiranje vlasti često zavisi od međuetničkih i međuparlamentarnih dogovora, a svaka nova pregovaračka runda otvara prostor za politička nadmudrivanja.
Upravo zbog toga, poruke poput Zahiragićevih imaju širi značaj od pukog stranačkog prepucavanja, jer odražavaju dublje nesuglasice o tome kakav smjer država treba da zauzme.
Šira politička pozadina i značenje sukoba oko vlasti
U bosanskohercegovačkom političkom sistemu formiranje vlasti nikada nije samo tehničko pitanje, već i pokazatelj odnosa snaga među ključnim političkim akterima. Kada se u javnosti spominju uvjeti, blokade i pregovori „na ivici“, to obično znači da se ne vodi samo borba za ministarska mjesta, nego i za uticaj nad pravcem u kojem će država ići u narednom periodu.
Zato Zahiragićeva izjava ima i simboličnu dimenziju: ona govori o odbijanju da se politički kapital zamijeni za, kako tvrdi, štetne ustupke.
Posebno je važno razumjeti da se u ovakvim nastupima ne govori samo o jednoj funkciji ili jednom mandatu. Govor je o načinu vođenja politike, o tome ko postavlja uslove, ko popušta, a ko pokušava sačuvati institucionalni okvir države. Kada Zahiragić ističe da nijedna nadležnost Bosne i Hercegovine neće biti ukinuta, on zapravo šalje poruku biračima da SDA želi ostati na poziciji odbrane državnog suvereniteta i funkcionalnosti institucija.
U političkom prostoru gdje su identitetska i ustavna pitanja često u prvom planu, takva retorika ima snažan odjek.
S druge strane, ovakvi istupi gotovo uvijek izazivaju i kontraefekte. Kritičari će reći da preoštra retorika može dodatno otežati dogovor, dok pristalice smatraju da bez čvrstog stava nema ni zaštite državnih interesa. Upravo u tom rasponu između principijelnosti i pragmatizma kreće se većina političkih rasprava u BiH. Zahiragić je, barem u ovom istupu, izabrao stranu koja naglašava princip, čak i po cijenu teže komunikacije sa potencijalnim partnerima u vlasti.
Bez obzira na to kako će se pregovori dalje razvijati, jasno je da su poruke koje dolaze iz SDA usmjerene ka demonstraciji političke snage i spremnosti na otpor pritiscima. Zahiragić je nastupio samouvjereno, koristeći snažan i neposredan rječnik, želeći pokazati da njegova stranka ne namjerava pristati na scenarij u kojem bi se državne nadležnosti koristile kao sredstvo političke trgovine.
U zemlji u kojoj se vlast često formira nakon dugih i iscrpljujućih pregovora, ovakva retorika dodatno podcrtava koliko su pitanja principa, identiteta i institucionalnog suvereniteta i dalje u samom središtu bosanskohercegovačke politike.
