PSV poražen u Hagu, a Bajraktarević ponovo ostao bez prilike: sve više pitanja oko odluka Petera Boša
PSV je u utakmici 9. kola nizozemskog prvenstva doživio neočekivan poraz na gostovanju kod Den Haga, iako je meč otvorio na pravi način i dugo imao rezultat koji je išao u prilog ekipi iz Eindhovena. Konačnih 2:1 za domaći tim dodatno je produbilo frustraciju navijača, posebno zbog načina na koji je susret otišao u potpuno drugačijem smjeru nakon isključenja i kasnog pogotka u sudijskoj nadoknadi.
Još više pažnje, međutim, izazvala je činjenica da je bosanskohercegovački fudbaler Esmir Bajraktarević i ovog puta ostao na klupi tokom cijelog susreta.
PSV je poveo u 21. minuti golom Mijnansa, a taj trenutak djelovao je kao potvrda da će ekipa Petera Boša imati kontrolu nad utakmicom i rutinski privesti posao kraju. Ipak, fudbal je često sport u kojem se jedna odluka, jedan duel ili jedan isključenje mogu pretvoriti u potpunu promjenu toka meča.
Upravo to se desilo u Hagu, gdje je isti igrač koji je donio prednost PSV-u kasnije završio na tribinama zbog drugog žutog kartona, a brojčanu nadmoć domaćin je znao iskoristiti u ključnim momentima.
Den Hag je izjednačio u 55. minuti, a kada se činilo da će susret završiti podjelom bodova, uslijedio je hladan tuš za goste. U 93. minuti domaći tim je postigao pogodak za potpuni preokret i veliku pobjedu od 2:1, čime je PSV ostao bez bodova u završnici u kojoj je već izgledalo da će barem izvući remi.
Ovakvi porazi obično ostavljaju trag i na tabeli i na psihologiji ekipe, posebno kada se dogode nakon vođstva i uz osjećaj da je meč bio pod kontrolom.
Ono što je, međutim, kod navijača PSV-a izazvalo najviše rasprava nije bio samo rezultat, nego i odnos Petera Boša prema Esmiru Bajraktareviću. Bh. fudbaler je i u ovoj utakmici ostao potpuno izvan planova za teren, iako je u prethodnom periodu pokazivao vrlo dobru formu, uz golove i asistencije koje su ga sve glasnije gurale u prvi plan.
Za igrača koji je u kratkom periodu uspio dokazati da može donijeti konkretan učinak, teško je objasniti zašto i dalje nema veću minutažu u prvenstvu.
Boš je u ranijim izjavama javno hvalio Bajraktarevića, naglašavajući njegov potencijal, energiju i kvalitet koji posjeduje. Ipak, kada dođe trenutak da mu se ukaže konkretna šansa na terenu, situacija ostaje ista: riječi se ne pretvaraju u povjerenje kroz minute igre.
To posebno zbunjuje jer je Bajraktarević u prethodnim nastupima pokazao da može biti koristan i kada ne počinje utakmice od prve minute, što dodatno pojačava osjećaj da je riječ o vrlo čudnom tretmanu prema mladom fudbaleru.
Za bosanskohercegovačku javnost i navijače koji prate njegove nastupe u PSV-u, ovakve odluke imaju i širi značaj. Bajraktarević nije samo još jedan rezervista u jakom evropskom klubu; on je igrač koji je u kratkom vremenu postao simbol upornosti i prilagođavanja, jer je sezonu počeo turbulentno, s pričama koje su ga praktično gurale prema izlaznim vratima kluba.
Umjesto da se povuče, odgovorio je radom, dobrim partijama i konkretnim doprinosom u presudnim trenucima, što je obično put kojim se osvaja povjerenje trenera.
Takvi fudbalski momenti često otvaraju i širu raspravu o tome kako treneri tretiraju mlade i talentovane igrače, naročito kada dolaze iz drugačijih sredina i kada im je potrebno vrijeme da se potpuno nametnu u novom sistemu. U modernom fudbalu minutaža nije samo nagrada za formu, nego i potvrda da trener vidi dugoročnu vrijednost u igraču.
U slučaju Esmira Bajraktarevića, čini se da se ta logika još nije preselila iz prostora izjava u prostor stvarnih odluka na terenu.
Zašto je Bajraktarevićev slučaj postao tema za diskusiju
Posebnu težinu cijeloj priči daje i činjenica da je Bajraktarević u prethodnim danima bio u centru pažnje zbog reakcije na zastavu Bosne i Hercegovine prije utakmice Lige prvaka, što je dodatno povezalo navijače s njegovim nastupima i podiglo interes javnosti. Takvi detalji pokazuju koliko fudbal prelazi granice samog sporta i postaje pitanje identiteta, emocije i reprezentacije.
Upravo zato se svaka odluka o njegovom statusu u PSV-u pažljivo prati, komentariše i analizira.
Za PSV, poraz od Den Haga predstavlja upozorenje da se i najskuplje i najorganizovanije ekipe mogu naći u problemu ako izgube ritam i kontrolu nad utakmicom. Za Bajraktarevića, pak, ovo je još jedan meč u kojem nije dobio priliku da na terenu potvrdi ono što je pokazivao u prethodnim nastupima.
Kada igrač uđe u dobar niz, a i dalje ostaje po strani, to obično izaziva pitanje da li je problem u formi, sistemu igre, konkurenciji ili jednostavno u trenerskoj procjeni koja još uvijek ne prepoznaje sav njegov potencijal.
U profesionalnom fudbalu ovakve situacije znaju potrajati neko vrijeme, ali se često prelome upravo na seriji utakmica u kojima rezervisti postanu ključni. Zato će naredni period biti posebno važan za Bajraktarevića, jer bi svaki novi gol, asistencija ili kvalitetan ulazak s klupe mogli dodatno pojačati pritisak na stručni štab.
Navijači već sada jasno poručuju da žele vidjeti više od njega, a rezultat u Hagu samo je dodatno otvorio pitanje da li bi upravo takav igrač mogao donijeti novu energiju i drugačiji ishod u sličnim utakmicama.
Na kraju, susret između Den Haga i PSV-a ostat će upamćen po preokretu, crvenom kartonu i kasnom golu za pobjedu domaćina, ali i po još jednom propuštenom nastupu Esmira Bajraktarevića. Dok se na terenu traže bodovi, u pozadini raste i druga priča – ona o fudbaleru koji očigledno ima kvalitet, ali još uvijek ne dobija prostor koji bi mu omogućio da ga pokaže u kontinuitetu. Upravo zbog toga slučaj mladog bh.
igrača postaje sve zanimljiviji, ne samo za navijače PSV-a nego i za sve koji prate razvoj bosanskohercegovačkih fudbalera u evropskom fudbalu.
