Ustavni sud BiH ukinuo veto Željke Cvijanović i osporio zabranu simbola Armije RBiH

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je danas dvije odluke koje su odmah izazvale snažne političke reakcije u cijeloj zemlji, posebno u Republici Srpskoj. Prvom odlukom Sud je stavio van snage veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović na imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, kao i odluku Narodne skupštine Republike Srpske kojom je taj veto potvrđen. Time je okončan jedan od ustavnopravnih sporova koji je pokrenuo član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, a odluka Predsjedništva BiH o imenovanju četiri člana Komisije od 29. juna 2026. godine ostaje na snazi.

Druga odluka Ustavnog suda BiH odnosi se na odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske koja je izazivala posebnu pažnju javnosti. Sud je utvrdio da član 359b, kojim je kriminalizirano javno isticanje, prikazivanje i korištenje zastava, simbola, oznaka i pozdrava kojima se promoviše ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine, nije u skladu s Ustavom BiH. Ova odluka otvorila je novu raspravu o granicama slobode izražavanja, ratnom nasljeđu, simbolima identiteta i načinu na koji se u Bosni i Hercegovini tumače sjećanja na ratni period.

Ustavni sud BiH je i ranije donosio odluke koje su imale duboke političke posljedice, ali je ovaj put pažnja bila još veća zbog osjetljivog datuma i šireg konteksta. Naime, sve se dešava uoči godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, dokumenta koji je zaustavio rat i definisao današnji ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Zbog toga svaka odluka koja dotiče odnose između entiteta, državnih institucija i ratnih simbola dobija i dodatnu simboličku težinu, naročito u javnosti koja je i dalje duboko podijeljena po pitanjima prošlosti i interpretacije rata.

Reakcija nije izostala ni iz političkog vrha Republike Srpske. Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković oglasio se na društvenoj mreži X i oštro kritikovao odluku Ustavnog suda BiH. U svojoj objavi poručio je da se, prema tumačenju Suda, za isticanje tri prsta može dobiti zatvorska kazna, dok se, kako je naveo, zastava Armije RBiH može slobodno isticati na svadbama, ulicama, automobilima i u različitim dijelovima Republike Srpske. Njegova poruka bila je obilježena snažnim političkim tonom i jasnim osporavanjem odluke najviše sudske instance u zemlji.

Stanivuković je dodatno naglasio da je, prema njegovom mišljenju, posebno problematično to što je odluka donesena baš uoči godišnjice Dejtonskog sporazuma. U objavi je tvrdio da takve odluke ne doprinose pomirenju, već produbljuju nepovjerenje i ponovo otvaraju rane iz rata. Također je podsjetio na istorijski kontekst u kojem su, kako je naveo, srpskom narodu osporavani grb, himna i zastava, dok se istovremeno, po njegovom viđenju, dopušta isticanje simbola Armije RBiH. Time je, kako je ocijenio, stvorena poruka koja je neprihvatljiva za Srbe u Republici Srpskoj.

U njegovoj objavi posebno se izdvojila tvrdnja da je djelovanje Ustavnog suda BiH decenijama na štetu Republike Srpske. Takve poruke nisu nove u domaćem političkom prostoru, ali u ovom slučaju dobile su dodatnu vidljivost zbog teme koja se tiče ratnih simbola i kolektivnih sjećanja. U BiH su upravo ovakva pitanja često razlog za nove političke sukobe, jer jedan dio javnosti odluke vidi kao zaštitu ustavnosti i individualnih prava, dok ih drugi doživljava kao nametanje političkih i identitetskih rješenja.

Važno je naglasiti da odluka Ustavnog suda BiH ne znači samo pravno tumačenje jednog člana zakona, nego i širi signal o tome kako se u državi tretiraju simbole vezane za ratni period. Za jedne, Armija Republike Bosne i Hercegovine predstavlja odbranu države i borbu za njen opstanak, dok je za druge njen vizuelni i simbolički identitet i dalje predmet dubokih trauma i političkih neslaganja. Upravo zbog toga presude koje se tiču oznaka, zastava i pozdrava često izlaze iz okvira pravne rasprave i postaju pitanje identiteta, historijskog pamćenja i međunacionalnih odnosa.

Odluka o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH dodatno pokazuje koliko su odnosi unutar državnih institucija osjetljivi i isprepleteni s političkim nadmetanjem. Komisija ima značajnu ulogu u zaštiti kulturnog i historijskog nasljeđa zemlje, pa imenovanja u toj instituciji uvijek imaju i političku i stručnu dimenziju. Upravo zato spor između članova Predsjedništva BiH i Narodne skupštine Republike Srpske nije bio samo proceduralne prirode, već je odražavao mnogo dublje razlike u pogledu ustavne nadležnosti i načina odlučivanja na državnom nivou.

Ove odluke Ustavnog suda BiH gotovo sigurno će i u narednim danima biti predmet burnih političkih komentara, analitičkih ocjena i javnih polemika. U zemlji u kojoj su ratna prošlost, ustavna struktura i nacionalna pitanja i dalje snažno prisutni u svakodnevnoj politici, svaka sudska odluka koja zadire u osjetljiva pitanja dobija šire značenje od samog pravnog akta. Zato se i ovaj slučaj neće promatrati samo kroz zakonske odredbe, već i kroz prizmu odnosa prema Dejtonu, institucijama države i simbolima koji za različite narode znače različite stvari.

Jasno je da je današnja sjednica Ustavnog suda BiH otvorila novo poglavlje političke rasprave u Bosni i Hercegovini. Dok jedni u odlukama vide potvrdu ustavnog poretka i pravne države, drugi ih doživljavaju kao dokaz dubokih političkih podjela i neusklađenog pristupa osjetljivim temama. U takvom ambijentu, gdje se pravna pitanja gotovo uvijek preliju u političku sferu, teško je očekivati smirivanje tonova u skorije vrijeme.