Politička scena u Republici Srpskoj ulazi u novu fazu napetosti i neizvjesnosti, što je kulminiralo najavom vanrednog obraćanja predsjednika entiteta, Milorada Dodika, koje će se održati 21. maja pred Narodnom skupštinom Republike Srpske u Banjoj Luci. Ova najava dolazi u osjetljivom trenutku za Bosnu i Hercegovinu, tačno pred obilježavanje 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok međunarodna zajednica priprema komemoraciju u američkom gradu Daytonu.
Iako je poznat po svakodnevnim istupima, Dodik se već dva dana nije oglasio na društvenim mrežama, što je izazvalo dodatne spekulacije o ozbiljnosti situacije unutar njegovog političkog bloka. Prema informacijama iz režimskih medija, tema njegovog govora biće fokusirana na mir u Bosni i Hercegovini i budući pravac političkog djelovanja.
Iza kulisa se već mjesecima odvija tihi potres unutar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Navodno nezadovoljstvo dijela članstva, koje sve otvorenije izražava spremnost da pređe na stranu opozicije, signalizira da bi vladajuća većina uskoro mogla da se raspadne. Ovu situaciju prvi su otkrili opozicioni lideri, a dodatno je potvrdio Igor Crnadak, koji je izjavio da SNSD više ne drži vlast na nivou države i da je samo pitanje vremena kada će se to i formalno potvrditi.
Trenutna situacija se može sažeti kroz nekoliko ključnih problema:
-
Raspad koalicije – Nakon skoro dvije decenije vlasti, SNSD se suočava sa internim raslojavanjem i sve manjom podrškom unutar zakonodavne vlasti RS-a.
-
Zastoji u budžetskim isplatama – Prema dobavljačima i partnerima iz projekta Srpska Open, zaostaci dostižu višemilionske iznose, iako je događaj održan prije dvije godine.
-
Pritisci iz međunarodne zajednice – Odlukom Christiana Schmidta, visokog predstavnika, obustavljeno je finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske, što dodatno ugrožava stabilnost režima.
-
Najavljeni štrajkovi i nezadovoljstvo građana – Sve veći broj društvenih slojeva izražava nezadovoljstvo, a očekuju se i masovni protesti.
-
Najava posebnih skupštinskih sjednica – Planira se pokretanje rasprava o stanju u javnim preduzećima, što bi moglo otvoriti teme korupcije i nezakonitosti u režimu.
U ovom kontekstu, Dodikovo vanredno obraćanje može se tumačiti i kao pokušaj da se zadrži autoritet i politički narativ u vlastitim rukama. Ipak, kako opozicija tvrdi, struktura vlasti već je ozbiljno uzdrmana. Šef Kluba zastupnika PDP-a u NSRS-u uporedio je aktuelnu situaciju sa džemperom kojem se odvojila nit – kada jednom krene da se para, proces je teško zaustaviti.
Kada se pogleda cjelokupna politička dinamika, čini se da SNSD, koji je gotovo dvije decenije bio stožer vlasti u entitetu, više ne uspijeva kontrolisati tok događaja. Pad autoriteta, nedostatak finansijskih sredstava i gubitak uticaja na državnom nivou predstavljaju trostruki udarac koji ozbiljno narušava njihove šanse za politički opstanak.
Zora Vidović, entitetska ministrica finansija, nedavno je potvrdila da nema novca za nastavak isplata partijama kojima je Schmidt ukinuo sredstva. Time je dodatno potvrđeno ono što su već mnogi sumnjali – da je finansijski interes bio ključni motivacijski faktor za lojalnost većine političara u režimu, a sada, kada tog interesa više nema, mnogi će tražiti izlaz.
Kako vrijeme prolazi, otvara se pitanje: ko će prvi napustiti tonujući politički brod? Mnogi analitičari smatraju da ćemo odgovore na to pitanje dobiti već u narednim danima. Dodikovo obraćanje bi moglo biti i svojevrsni test lojalnosti – ne samo za političke saborce, već i za širu javnost i biračko tijelo koje je sve više frustrirano lošim upravljanjem.
U ovoj fazi, sve opcije su otvorene. Dok jedni još vjeruju da Dodik može preokrenuti situaciju, drugi ga već vide kao simbol političkog kraja jedne ere. Na kojoj strani će prevagnuti snaga, zavisiće od mnogo faktora – međunarodne reakcije, unutrašnjih raskola, pritisaka javnosti i, naravno, spremnosti opozicije da kapitalizuje trenutak.
Zato naredni period neće biti samo ključan za Dodikovu političku sudbinu, već i za budući razvoj entiteta Republika Srpska, pa čak i za šire odnose u okviru Bosne i Hercegovine. Jedno je sigurno – mirno more više ne postoji, a talasi koji se dižu prijete da preplave i najiskusnije političke mornare.
