Velik broj nevažećih listića nakon izbora u BiH otvara pitanja o izbornom procesu
Preliminarni podaci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine nakon Općih izbora održanih 4. oktobra 2026. godine pokazuju da je zabilježen izuzetno veliki broj nevažećih glasačkih listića na gotovo svim izbornim nivoima. Riječ je o zbiru koji, prema trenutnim podacima, iznosi 387.548 nevažećih listića, što je brojka koja je odmah privukla pažnju javnosti i otvorila raspravu o načinu glasanja, razumljivosti izbornog sistema i stepenu informisanosti birača.
Najveći broj nevažećih listića zabilježen je na izborima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, gdje je preliminarno evidentirano 118.767 nevažećih listića. Odmah iza toga slijede izbori za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH sa 69.474 nevažeća listića, te izbori za kantonalne skupštine na kojima je, prema dostupnim podacima, zabilježeno 62.773 nevažeća listića. Ove brojke pokazuju da problem nije ograničen na jednu instituciju ili jedan dio zemlje, nego je prisutan na više nivoa vlasti istovremeno.
Ni izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nisu izuzetak. Prema preliminarnim rezultatima, broj nevažećih listića na ovom nivou iznosi oko 60.000. Na zvaničnom portalu CIK-a u jednom od posljednjih ažuriranja bilo je prikazano 59.976 takvih listića, što potvrđuje da se podaci i dalje mijenjaju kako se obrađuju nova biračka mjesta i pristigli materijali. Upravo zbog toga zvaničnici i analitičari upozoravaju da se konačni zaključci ne mogu donositi prije završetka čitavog procesa obrade.
U Republici Srpskoj, prema istim preliminarnim rezultatima, za Narodnu skupštinu RS evidentirano je 50.443 nevažećih listića. Dodatno, na izborima za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske registrovano je 26.075 nevažećih listića. Kada se svi ovi podaci saberu, dobija se ukupna cifra koja djeluje alarmantno, ali je važno razumjeti da se ovdje ne radi o broju birača, nego o broju pojedinačnih listića na različitim izbornim nivoima.
To je ključna napomena za pravilno tumačenje statistike. Jedan birač dobija više glasačkih listića, zavisno od vrste izbora i nivoa vlasti za koji glasa. Zbog toga se nevažeći listići ne mogu automatski poistovjetiti s brojem osoba koje su pogriješile prilikom glasanja. Moguće je da je jedan birač neispravno popunio više listića, ali je jednako moguće i da su različite osobe napravile različite vrste grešaka na različitim biračkim mjestima.
Treba naglasiti i to da nevažeći listić ne znači uvijek i nepravilnost. U izbornim procedurama listić može biti proglašen nevažećim ako je prazan, ako je više puta označen, ako je označen na način koji nije u skladu s pravilima, ili ako je oštećen do te mjere da se ne može jasno utvrditi volja birača.
Kod nekih izbora Centralna izborna komisija dodatno razlikuje prazne nevažeće listiće od onih koji su nevažeći iz drugih razloga, što pokazuje da postoji više kategorija i više mogućih objašnjenja za ovakve rezultate.
Ovako visok broj nevažećih listića prirodno otvara pitanje da li je izborni sistem dovoljno jasan za sve glasače. U zemlji u kojoj se istovremeno glasalo za više institucija, sa različitim pravilima i različitim glasačkim listićima, nije teško zamisliti da dio birača bude zbunjen.
To posebno dolazi do izražaja kada su izborna pravila složena, kada postoji veliki broj kandidata i lista, te kada birači nisu dovoljno informisani o načinu pravilnog popunjavanja listića. U takvim okolnostima čak i mali procenat grešaka može prerasti u veoma veliki apsolutni broj.
S druge strane, same brojke još uvijek nisu dovoljne da bi se tvrdilo da su u pitanju sistemske nepravilnosti ili izborna manipulacija. Za takav zaključak bilo bi potrebno detaljno analizirati udio nevažećih listića u odnosu na ukupan broj važećih glasova, strukturu grešaka, razlike među biračkim mjestima, kao i konačne rezultate nakon završetka kompletne obrade.
Tek tada se može govoriti o tome da li je riječ o izolovanim greškama birača, lošim uputama, tehničkim problemima ili širem problemu organizacije izbora.
U javnosti će zasigurno ostati otvorena i rasprava o tome koliko su biračima bila jasna pravila i da li je izborna administracija mogla učiniti više da objasni postupak glasanja. Edukacija birača, vizuelno jasnija uputstva na biračkim mjestima, jednostavniji dizajn listića i dodatna komunikacija prije izbora često se navode kao mjere koje mogu smanjiti broj nevažećih glasova.
U savremenim izbornim procesima, gdje je povjerenje građana presudno, i sama percepcija komplikovanosti može imati značajan uticaj na izlaznost i kvalitet izražene volje birača.
U ovom trenutku, 387.548 nevažećih listića jeste broj koji zvuči dramatično, ali ga treba tumačiti pažljivo i u kontekstu. To je zbir nevažećih listića sa šest različitih izbornih nivoa, a ne broj pojedinaca koji su pogriješili. Konačna slika bit će jasnija tek nakon što CIK završi obradu svih biračkih mjesta i objavi kompletne rezultate. Do tada ostaje prostor za analizu, ali i za oprez pri donošenju zaključaka.
Ovakvi podaci podsjećaju da izborni proces nije samo pitanje prebrojavanja glasova, nego i pitanje razumljivosti pravila, povjerenja u institucije i kvalitetne organizacije. Bez obzira na to da li će konačne brojke ostati slične ili će se dodatno promijeniti, jasno je da će rezultat ove analize biti važan za buduće izborne cikluse.
Manji broj nevažećih listića ne bi bio samo tehnički uspjeh, već i znak da su birači bolje informisani i da sistem funkcioniše preglednije.
Postavlja se, dakle, ključno pitanje: da li veliki broj nevažećih listića znači da je glasanje previše složeno, ili je problem u nedovoljno jasnim instrukcijama i pripremi birača? Odgovor vjerovatno nije jednostavan i vjerovatno uključuje više faktora istovremeno. Zato će naredni dani, kada budu dostupni potpuniji podaci, biti važni za sve koji žele razumjeti šta se zaista dogodilo na ovim izborima i šta bi se u budućnosti moglo poboljšati.
Izvori: Centralna izborna komisija BiH, Euronews BiH, Radio Sarajevo, Tuzlanski.ba.
Napomena: U pripremi teksta i pojedinih ilustracija korišteni su AI alati. Sadržaj je urednički pregledan i provjeren prije objave.
