Slike su simbolične AI ilustracije; ne prikazuju stvarni događaj, sjednicu ili sudski postupak.
Zukan Helez povezao je čestitku Studentskoj listi u Srbiji sa zahtjevom koji za Bosnu i Hercegovinu ima posebno značenje: suočavanje s ratnom prošlošću, genocidom u Srebrenici i opsadom Sarajeva. Ministar odbrane BiH izrazio je nadu da izborni rasplet može otvoriti prostor za bolje odnose dviju država, ali je pomirenje vezao za istinu, pravdu i poštovanje žrtava.
Vijesti.ba prenijele su njegovu objavu 26. oktobra u 07:45. Fokus je sadržaj iste reakcije objavio s datumom 25. oktobar. Riječ je o istoj postizbornoj poruci, objavljenoj na dva portala u različito vrijeme, a ne o dva odvojena politička događaja. Njene poruke treba čitati kao Helezove stavove i očekivanja od buduće politike Srbije.
Čestitka uz zahtjev za promjenom odnosa
Helez je studentima čestitao na uspjehu i istrajnosti, navodeći da su otvorili mogućnost promjene. Za dvije susjedne države poželio je saradnju zasnovanu na miru i međusobnom poštovanju. U istom obraćanju kritikovao je veličanje ratnih zločinaca i zatražio priznanje odgovornosti za zločine, uz nedvosmislen odnos prema genocidu u Srebrenici.
Njegov poziv da Srbija prestane biti utočište ratnim zločincima dio je političke izjave koju prenose portali. Uz nju nisu navedeni novi pojedinačni predmet, ime osumnjičenog niti odluka o izručenju. Zato tu poruku ne treba pretvarati u vijest o novom hapšenju, sudskom postupku ili odluci koja je upravo donesena.
Helez je posebno spomenuo i Milorada Dodika, ocjenjujući da će mu izborni poraz Vučićevog tabora teško pasti zbog gubitka važnog političkog oslonca u Beogradu. To je ministrova procjena budućih odnosa. Sama izjava ne dokazuje da je saradnja nekog političara s budućim nosiocima vlasti već prekinuta niti da je o tome postignut dogovor.
Šta je već utvrđeno pred međunarodnim sudom
Sudski kontekst Srebrenice postoji nezavisno od današnjih političkih čestitki. Međunarodni sud pravde u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore donio je presudu 26. februara 2007. godine. U službenom pregledu predmeta evidentirano je utvrđenje genocida u Srebrenici i odgovornosti Srbije zbog kršenja obaveze da ga spriječi.
Važno je precizno razlikovati te zaključke. Sud Srbiju nije proglasio odgovornom za samo izvršenje genocida niti za saučesništvo, ali je utvrdio povredu obaveze sprečavanja. To razlikovanje ne umanjuje utvrđeni zločin. Ono čuva tačnost izvještavanja o tome šta je konkretan sud odlučio i po kojem osnovu je razmatrao odgovornost države.
Srebrenica i Sarajevo u krivičnom postupku
Odvojeno od međudržavnog spora, međunarodni krivični sudovi odlučivali su o individualnoj odgovornosti. Prema službenom pregledu Mehanizma za međunarodne krivične sudove, Žalbeno vijeće je 8. juna 2021. potvrdilo osuđujuću presudu Ratku Mladiću i kaznu doživotnog zatvora. Potvrđene su osude za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja.
Mehanizam u pregledu žalbenog postupka zasebno navodi predmete vezane za Sarajevo i Srebrenicu. Sažetak presude opisuje cilj širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva, dok za Srebrenicu navodi ubijanje muškaraca i dječaka i prisilno uklanjanje stanovništva. To su nalazi iz ranijeg sudskog postupka, a ne nove optužbe proizašle iz izbora.
Presude o individualnoj krivici i presuda o međunarodnoj odgovornosti države odgovaraju na različita pravna pitanja. Njihovo razlikovanje omogućava da se o prošlosti govori precizno, bez pripisivanja kolektivne krivice narodu. Politički zahtjev za poštovanjem žrtava može se razmatrati uz te utvrđene činjenice, bez izmišljanja novih sudskih zaključaka.
U žalbenom postupku potvrđene su i osude za progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju i prisilno premještanje. Službeni pregled navodi ove kvalifikacije, umjesto da odgovornost opisuje samo općim političkim izrazima.
Pomirenje se provjerava postupcima
Urednički posmatrano, Helezova reakcija stavlja prošlost u središte razgovora o budućoj saradnji. Njegova nada još nije odgovor nove vlasti Srbije na svako navedeno pitanje. Praktični pokazatelji bit će službeni odnos prema presudama, saradnja nadležnih institucija i način javnog govora o žrtvama. Upravo takvi postupci omogućavaju da se razlika između postizborne poruke i stvarne promjene provjeri kroz činjenice.
Izvor: Vijesti.ba, Fokus, Međunarodni sud pravde, Mehanizam za međunarodne krivične sudove
