Trumpov pokušaj uvoza ruskog dizela suočen s preprekama: tankeri mijenjaju kurs, a američko tržište ostaje pod pritiskom
Pokušaj američkog predsjednika Donalda Trumpa da pred međuizbore stabilizira cijene goriva u Sjedinjenim Američkim Državama kroz dogovor o uvozu ruskog dizela naišao je na ozbiljne političke, regulatorne i logističke prepreke. Iako je ideja bila jednostavna u političkom smislu — povećati ponudu na tržištu i tako smanjiti pritisak na vozače, privredu i birače — stvarnost je pokazala koliko je energetsko tržište osjetljivo na sankcije, međunarodne odnose i odluke brodarskih kompanija.
Prema dostupnim informacijama, dogovor o kupovini i transportu ruskog dizela postignut je nekoliko sedmica prije američkih izbora, i to između Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Namjera administracije bila je da se na tržište unese dodatna količina derivata, čime bi se smanjile cijene goriva na pumpama i ojačala politička pozicija republikanaca. Međutim, taj plan nije dao očekivani rezultat. Demokratski kandidati ostvarili su uvjerljive pobjede širom zemlje, a politička računica Bijele kuće pokazala se znatno slabijom od tržišne i pravne stvarnosti.
Jedan od ključnih problema pojavio se odmah na moru. Kako navodi Financial Times, dva od tri tankera koja su prvobitno plovila prema Sjedinjenim Državama promijenila su odredište. Riječ je o brodovima Talisman i Leruo, koji su pod različitim međunarodnim sankcijama. Talisman je ruski tanker star 20 godina i nalazi se pod sankcijama Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije. Leruo je u vlasništvu kompanije iz Hong Konga, plovi pod zastavom Sijera Leonea, a sankcioniraju ga Ujedinjeno Kraljevstvo, EU i Kanada. Ovakav profil brodova dodatno otežava svaki pokušaj njihovog ulaska u osjetljive lance snabdijevanja.
Leruo je tokom sedmice promijenio kurs i sada signalizira da plovi prema Brazilu, što znači da je američko tržište za njega vjerovatno otpalo. Talisman se, s druge strane, udaljio od Atlantskog okeana i uplovio u Sredozemno more, gdje se trenutno nalazi uz obalu Alžira. Njegov signal „za narudžbe” sugerira da još nema potvrđenog kupca niti odredišne luke. Takvi signali na tankerima često ukazuju da operateri čekaju nova uputstva, procjenjuju rizike ili traže tržište koje je spremno preuzeti teret bez političkog i pravnog pritiska.
Treći tanker, Agioi Fanendes, zasad i dalje plovi prema Sjedinjenim Državama, ali ni za njega nije potvrđena konačna luka iskrcaja. Prema ranijoj izjavi vlasnika, kompanije Eastern Mediterranean Maritime, ni tada još nije bila utvrđena konkretna destinacija. U međuvremenu se prema SAD-u uputio i tanker Beast, također pod sankcijama, u vlasništvu kompanije sa Sejšela. Taj brod je u ruskoj luci Primorsk ukrcao dizel 27. oktobra i sada signalizira plovidbu prema Atlantiku, što bi moglo značiti da cilja američku istočnu obalu. Ipak, u ovom trenutku nije jasno hoće li mu biti dopušten ulazak u američke terminale.
Politički otpor i regulatorne prepreke
Trumpov dogovor s Moskvom izazvao je negodovanje među demokratama, ali i među dijelom republikanaca u Kongresu. Kritičari su upozorili da bi takav sporazum mogao biti pravno upitan, posebno zbog sankcija koje su Sjedinjene Države i njihovi saveznici uveli ruskom energetskom sektoru. U Washingtonu se postavilo i pitanje ko bi snosio odgovornost ako bi američka luka prihvatila teret koji dolazi s broda pod sankcijama ili iz lanca snabdijevanja koji zaobilazi postojeća ograničenja.
Dodatni pritisak stigao je iz savezne države New Jersey, koja ima posebno važnu ulogu kao ulazna tačka za robu što stiže u njujoršku luku. Guvernerka Mikie Sherrill upozorila je lučke i terminalske operatere da ne primaju tankere s ruskim dizelom, jasno poručivši da bi u protivnom mogli snositi ozbiljne posljedice. Takav potez pokazuje koliko lokalne vlasti mogu utjecati na međunarodnu trgovinu kada procijene da je ugrožena pravna sigurnost ili politički interes savezne države.
Situacija je dodatno zakomplikovana činjenicom da se mnogi američki kupci očito ne žele izložiti riziku poslovanja s teretom koji ima rusko porijeklo. Strah od sankcija, mogućih sudskih sporova i reputacijske štete dovodi do oklijevanja čak i kada tržištu očigledno treba dodatna količina goriva. To pokazuje da se energetski tokovi ne određuju samo cijenom, nego i političkom klimom, međunarodnim pravilima i spremnošću kompanija da prihvate rizik.
Američko tržište dizela pod sve većim pritiskom
Ovi problemi dolaze u trenutku kada se američko tržište dizela već suočava s ozbiljnim manjkom ponude. Zalihe su pale ispod 100 miliona barela, što se nije dogodilo više od dvije decenije. To je važan signal za ekonomiju jer dizel nije samo gorivo za kamione i poljoprivrednu mehanizaciju, nego i ključni energent u logistici, građevini, industriji i dijelu pomorskog transporta. Kada su zalihe niske, cijene na tržištu brzo rastu, a to se reflektira na gotovo sve druge sektore.
Na smanjenje globalnih kapaciteta za preradu nafte utjecali su sukobi u Iranu i Ukrajini, što je poremetilo trgovinske tokove i dodatno smanjilo raspoloživu količinu derivata. Posljedice se osjećaju i u SAD-u, gdje su terminske cijene dizela porasle za više od 60 posto otkako je Trump pokrenuo rat s Iranom. Takav rast dodatno opterećuje prevoznike, poljoprivrednike i potrošače, a političarima ostavlja vrlo malo prostora za manevrisanje.
Cijena dizela na američkim benzinskim stanicama dosegnula je 6,27 dolara po galonu, približavajući se rekordnim nivoima zabilježenim u septembru. To je izuzetno osjetljiv podatak uoči izbora, jer visoke cijene goriva direktno utiču na percepciju birača o ekonomskom stanju u zemlji. Upravo zato je Trump pokušao da tržište „ohladi” dodatnim uvozom ruskog dizela, ali je taj plan naišao na zid sankcija i otpora.
Šta slijedi nakon neuspjelog energetskog manevra?
Razvoj događaja oko ovih tankera pokazuje koliko je teško ponovo uključiti Rusiju u šire međunarodne ekonomske tokove, čak i kada to pokušava američka administracija. Kako je ocijenio Jacob Meldgaard, direktor kompanije za prijevoz naftnih derivata TORM, cijela situacija jasno demonstrira kompleksnost energetske geopolitike: tržište može biti gladno goriva, ali ako su pravila, sankcije i politički rizici previsoki, roba jednostavno ne stiže do kupca. Drugim riječima, ni velika potreba ne garantira realizaciju trgovine.
Za sada ostaje otvoreno pitanje koliko će, ako uopće bude, ruskog dizela završiti na američkom tržištu. Tankeri mijenjaju kurs, luke šalju upozorenja, a kupci oklijevaju. U međuvremenu, cijene goriva i dalje opterećuju američko tržište, dok politički efekat Trumpovog poteza ostaje vrlo upitan. Ovaj slučaj pokazuje da je energetska politika mnogo više od pukog dogovora između dvije strane — ona je spoj ekonomije, sigurnosti, prava i međunarodnih odnosa, a kada se ti elementi sudare, rezultat često bude neizvjestan, skup i politički rizičan.
