Godina 2024. svjedoči o sve snažnijoj mobilizaciji bosanskohercegovačke dijaspore, posebno među mladima koji, uprkos tome što su rođeni ili odrasli izvan BiH, ulažu velike napore da pomognu zemlji svog porijekla. Jedna od njih je Ajla Kuduzović, mlada žena iz Prijedora, koja danas živi i radi u Ženevi. Kroz svoj rad Ajla je posvećena očuvanju sjećanja na stradanja u BiH te promicanju njene kulture i historije širom svijeta.
Bijeli kamion kao simbol nade
Ajla Kuduzović rođena je 26. juna 1992. u Prijedoru, ali je već 1994. s porodicom izbjegla u Švicarsku. Sjećanja na djetinjstvo često su vezana uz bijeli kamion njenog oca, simbol nade u povratak kući. „Sjećam se kako smo molili babu da uđemo u kamion, igrajući se šofera. Iako nismo znali šta tačno znače riječi ‘dom’ i ‘Bosna’, sanjali smo o povratku,“ prisjeća se Ajla. Taj kamion, sada simbol snage i istrajnosti, ostao je duboko urezan u njenu priču.
Izgradnja identiteta između dvije domovine
Tokom studija međunarodnih odnosa i političkih nauka, Ajla je provela šest mjeseci na praksi u Sarajevu. Boraveći u domovini svojih roditelja, pokušavala je pronaći balans između švicarskog i bosanskog identiteta. „Shvatila sam da pripadam i jednoj i drugoj zemlji. Od Švicarske sam preuzela tačnost i odgovornost, dok mi Bosna daje dušu i pripadnost,“ kaže Ajla. Njene profesionalne ambicije oblikovale su stradanja njenog naroda, što ju je usmjerilo ka istraživanju uzroka rata i genocida u BiH.
Borba za istinu i pravdu
Ajla je danas predsjednica udruženja Komisija bijelih traka, osnovanog u znak sjećanja na 3.176 ubijenih Prijedorčana tokom rata. Cilj ovog udruženja je edukacija međunarodne zajednice o ratnim zločinima i genocidu u BiH, posebno kroz organizaciju događaja u Švicarskoj i Francuskoj. „Naša misija je da promovišemo istinu, borimo se protiv negiranja genocida i educiramo ljude o važnosti sjećanja,“ ističe Ajla. Njeno zalaganje uključuje i saradnju s diplomatima u Ženevi, kako bi se bolje razumjeli historijski konteksti Bosne i Hercegovine.
Potencijal bh. dijaspore
Ajla je svjesna izazova s kojima se suočavaju građani BiH, ali također vidi potencijal dijaspore, posebno među mlađim generacijama. „Sve više mladih razmišlja o povratku, otvaranju firmi i ulaganju u domovinu. Najveći problem je nesloga, ali vjerujem da zajednički cilj – dobrobit Bosne i Hercegovine – može prevazići podjele,“ kaže Ajla. Poziva vlasti BiH da prepoznaju resurse dijaspore i iskoriste njene mreže, znanja i iskustva za izgradnju bolje budućnosti.
Dijaspora kao most prema svijetu
Priča Ajle Kuduzović primjer je kako mladi iz dijaspore mogu postati most između svoje zemlje porijekla i svijeta. Kroz svoj rad, Ajla nastavlja prenositi vrijednosti i istine o Bosni i Hercegovini, ostajući posvećena domovini iako je većinu života provela izvan nje. Njena priča inspiracija je svim mladima u dijaspori koji žele doprinijeti izgradnji boljeg sutra za BiH prenosi senzor.ba
