Blokada Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH: Uzroci i posljedice
Rad Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas je, nažalost, doživio potpunu blokadu. Ova situacija nastala je usljed nemogućnosti usvajanja dnevnog reda sjednice, što ukazuje na duboke političke podjele i nesuglasice među delegatima. Nakon višesatne rasprave, predsjedavajući Kemal Ademović bio je primoran proglasiti pauzu od 15 minuta, s obrazloženjem da bez potrebnog kvoruma nije moguće nastaviti sa radom. Nažalost, delegati iz redova SNSD-a i HDZ-a nisu se vratili, čime je sjednica praktično prekinuta. Ovaj incident ponovno je otvorio pitanja o efikasnosti i funkcionalnosti Doma naroda, koji se sve više suočava s izazovima u svom radu.
Problemi su počeli već na samom početku sjednice, tokom utvrđivanja dnevnog reda. Više delegata je zatražilo njegovo proširenje, kako bi se obuhvatili važni zakonski prijedlozi koji čekaju raspravu. Primjerice, Dragan Čović, lider HDZ-a, upozorio je na moguće bojkote sjednice, što se na kraju i dogodilo. Ova situacija dodatno otkriva nefunkcionalnost aktuelnog saziva Doma naroda, gdje su stranački interesi često stavljeni ispred javnog dobra, ostavljajući ključne probleme neriješenima. U svjetlu ovih događaja, važno je razmotriti kako su stranačke razlike i nesuglasice uticale na sposobnost Doma naroda da funkcioniše u interesu svih građana BiH.
Delegat Ilija Cvitanović, koji je bio među onima koji su tražili proširenje dnevnog reda, predložio je uvrštavanje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH. Ovaj zakon čeka raspravu već mjesecima, a njegovo usvajanje bi moglo značajno unaprijediti rad obavještajnih struktura u zemlji. Pored toga, predloženi su i zakoni vezani za regulaciju tržišta električne energije, koji su od ključnog značaja za razvoj energetskog sektora u Bosni i Hercegovini. Bez adekvatnih zakonskih okvira, tržište energije ostaje u stanju nesigurnosti, što može imati ozbiljne posljedice po privredu.
Želimir Nešković je takođe istaknuo važnost dodavanja zakonskih prijedloga o izmjenama Zakona o PDV-u, koji bi mogli donijeti značajne promjene u fiskalnoj politici zemlje. Ovakve izmjene ne samo da bi poboljšale javne prihode, već bi potencijalno omogućile i smanjenje poreznog opterećenja za građane. Uz to, naglasio je potrebu za unapređenjem željezničkog saobraćaja, što bi doprinijelo jačanju infrastrukture i ekonomije. Ovi prijedlozi, ukoliko bi bili usvojeni, mogli bi značajno unaprijediti životni standard građana i potaknuti privredni rast.
Nadalje, Nenad Vuković je predložio izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH, koje bi omogućile brži proces izbora ministara u situacijama kada predsjedavajući odbije predložiti nedostajuće članove. Ovaj prijedlog je posebno značajan s obzirom na trenutnu političku situaciju, gdje se često krše zakoni i principi ravnopravne zastupljenosti konstitutivnih naroda. Ovakve izmjene bi mogle spriječiti buduće kašnjenje u formiranju vlasti i omogućiti bržu reakciju na izazove s kojima se zemlja suočava. Dženan Đonlagić, s druge strane, naglasio je potrebu za izmjenama Zakona o zaduživanju, kako bi se spriječile buduće afere poput one u vezi s projektom „Viadukt”. Ovaj projekat je bio predmet velike javne rasprave i osudio ga je niz organizacija zbog sumnji na korupciju.
Ovaj incident u Domu naroda ne predstavlja samo još jednu političku blokadu, već i simbol sve većih problema unutar sistema vlasti u Bosni i Hercegovini. Predsjedavajući je, nažalost, bio suočen s izazovom održavanja sjednice u trenutku kada je društvo u cjelini, kao i institucije, u očajničkoj potrazi za stabilnošću i efikasnim vođenjem. Zabrinjavajuće je i to što se ovakve situacije ponavljaju, ostavljajući građane bez odgovora na ključna pitanja koja se tiču njihove budućnosti. U kontekstu sve većih društvenih i ekonomskih kriza, ovakva blokada dodatno pogoršava već postojeće tenzije.
Kako se čini, trenutna situacija odražava širu sliku političke klime u BiH, gdje stranački interesi nadmašuju potrebu za djelotvornim i odgovornim upravljanjem. Ova blokada nastavlja jačati sumnju među građanima u sposobnost političkih lidera da donesu važne odluke koje se tiču njihovih života. Mnogi građani izražavaju frustraciju zbog stalnih političkih previranja i traže od svojih predstavnika da se ponašaju odgovorno i da rade na rješavanju stvarnih problema. U međuvremenu, pozivi za hitnim sastancima i dogovorom između različitih političkih stranaka postaju sve glasniji, ali rezultati ostaju upitni.
Na kraju, ključno pitanje ostaje: kako prevazići ovu političku krizu i uspostaviti efikasan dijalog između svih aktera u Bosni i Hercegovini? Bez konstruktivne komunikacije i saradnje, Bosna i Hercegovina će nastaviti tonuti u političku neizvjesnost, što će dodatno pogoršati životne uslove njenih građana. Ova situacija zahtijeva hitnu pažnju i odgovornost svih političkih lidera, kao i angažman građana koji žele da se njihov glas čuje. Samo kroz zajednički rad i kompromis moguće je pronaći rješenja koja će omogućiti napredak ove zemlje ka stabilnijoj i prosperitetnijoj budućnosti.
