Avion Air Serbia vraćen iznad Europe: incident koji je otvorio niz pitanja o sigurnosnim procedurama i putovanju Aleksandra Vulina
Neobičan i medijski vrlo propraćen incident dogodio se u utorak navečer na letu Air Serbia JU134, kada je avion koji je iz Beograda letio za Moskvu iznenada promijenio kurs i vratio se na aerodrom Nikola Tesla. Ovaj potez nije ostao samo pitanje tehničke ili operativne odluke, nego je odmah izazvao brojne reakcije u javnosti, medijima i na društvenim mrežama, posebno zato što se u centru priče našao Aleksandar Vulin, bivši ministar i jedan od najbližih saradnika Aleksandra Vučića.
Prema navodima srbijanskih medija, avion je vraćen zbog sigurnosnih razloga koji su bili povezani upravo s njegovim prisustvom u letjelici. U javnost je prvo dospjela snimka komunikacije iz kabine, na kojoj se čuje kapetan kako putnicima objašnjava da je let prekinut zbog sigurnosnih procedura. Na snimci se jasno čuje poruka: “Dame i gospodo, govori vam kapetan. Zbog sigurnosnih razloga morali smo se vratiti na beogradski aerodrom. Molimo vas da pratite daljnje upute kabinskog osoblja.” Ta kratka objava, iako rutinska po tonu, otvorila je prostor za nagađanja, jer je rijetko da putnici tokom leta dobiju ovako dramatično obrazloženje promjene rute.
Dodatnu težinu cijeloj priči dao je i objavljeni dio radio-komunikacije između pilotske kabine i kontrole zračnog saobraćaja, u kojem se vidi da je povratak u Beograd bio koordiniran s nadležnim službama. Na društvenim mrežama brzo su se počeli širiti fragmenti razgovora, uz komentare korisnika koji su pokušavali rekonstruisati šta se tačno desilo u vazduhu i na zemlji. Činjenica da je avion već bio stigao do prostora iznad juga Litve, nedaleko od granice s Bjelorusijom, pokazuje da se let odvijao gotovo uobičajeno sve do trenutka kada je donesena odluka o vraćanju. Nakon više od tri sata provedenih u zraku, letjelica je ponovo sletjela u Beograd oko 22 sata.
Vulin je kasnije potvrdio da se nalazio u avionu, ali je tvrdio da nije bio svjestan onoga što se dešavalo tokom leta. Njegova izjava da je “spavao” i da se “probudio u Beogradu” dodatno je pojačala interes javnosti, jer se postavilo pitanje kako je moguće da jedan ovako ozbiljan događaj prolazi gotovo neprimijećeno od putnika koji je navodno bio u fokusu sigurnosne provjere. Prema njegovim riječima, tek nakon slijetanja dočekali su ga policajci i specijalci, kojima se, kako je prenio N1 Srbija, obratio riječima: “Kolege, jeste došli po mene?” Njegova verzija događaja sugeriše da se nije osjećao ugroženo i da, barem prema njegovom prikazu, nije bio svjestan razloga povratka letjelice.
U nastavku svog izlaganja Vulin je naveo da je nakon izlaska iz aviona ponovo prošao sigurnosnu kontrolu te da kod njega nije pronađeno ništa sporno. “Apsolutno ništa nelegalno nije nađeno kod mene jer ništa nije moglo ni biti,” rekao je, pokušavajući umanjiti značaj cijele situacije. Dodao je i da očekuje nastavak putovanja u Moskvu te da, prema njegovom tumačenju, ne postoji zakonski razlog da mu se to spriječi. Njegov ton i samopouzdanje u javnim nastupima dodatno su pojačali političku dimenziju slučaja, jer se više ne raspravlja samo o sigurnosti leta nego i o tome kakav je tretman imao jedan visoki politički akter na aerodromu i u avionu.
Međutim, neslužbene informacije koje su objavili pojedini portali otvaraju sasvim drugačiji ugao posmatranja. Portal Nova.rs naveo je da je razlog izvanrednog povratka mogao biti ozbiljan propust u sigurnosnoj proceduri na beogradskom aerodromu. Prema toj verziji, Vulin je navodno ušao u avion bez propisane sigurnosne provjere, uz pomoć osobe koja mu je omogućila da zaobiđe uobičajeni postupak. Ako bi se takve tvrdnje potvrdile, to bi značilo da nije riječ samo o rutinskoj operaciji nego o ozbiljnom bezbjednosnom propustu koji bi mogao imati šire posljedice po reputaciju aerodroma i sistema kontrole putnika.
Posebno je zanimljiv navod da je direktor korporativne sigurnosti aerodroma Milan Kuč, bivši pripadnik srbijanske vojne jedinice Kobre, naknadnim pregledom nadzornih snimaka navodno utvrdio nepravilnosti i naredio povratak aviona. Iako ove informacije zasad nisu službeno potvrđene, one su izazvale veliku pažnju jer ukazuju na mogućnost da je odluka donesena nakon naknadne provjere i utvrđivanja propusta, a ne odmah na samom početku leta. U takvim slučajevima međunarodne sigurnosne procedure nalažu da se reaguje brzo i odlučno, posebno kada postoji i najmanja sumnja da putnik nije prošao sve potrebne kontrole.
Dodatnu kontroverzu unijela je i tvrdnja portala Telegraf.rs da Vulinova prtljaga nije prošla protudiverzijsku kontrolu. Ni ta informacija, međutim, nije zvanično potvrđena, pa se zasad sve zasniva na medijskim navodima i neslužbenim izvorima. Upravo zato cijeli slučaj ostaje osjetljiv i za aerodromske vlasti i za Air Serbiju, jer se od velikih avio-kompanija očekuje da u ovakvim situacijama daju jasna i precizna objašnjenja. Za javnost je posebno važno pitanje da li je riječ o izolovanom propustu, o sistemskoj grešci ili o odluci koja je donesena iz razloga koji još nisu saopšteni.
Air Serbia je u zvaničnom saopćenju navela da je povratak aviona bio nužan zbog dodatnih sigurnosnih provjera povezanih s jednim putnikom, ali nije otkrila njegov identitet. Kompanija je naglasila da je odluka donesena u skladu sa svim važećim sigurnosnim propisima i da je posada postupala prema propisanim procedurama. Također su istaknuli da su za pregled putnika i prtljage odgovorne aerodromske službe, čime su dio odgovornosti prebacili na organizaciju sigurnosti na zemlji. Ovakvo saopćenje ostavlja prostor za različita tumačenja, jer potvrđuje da je postojao problem, ali ne objašnjava njegovu prirodu.
Ovaj slučaj je zbog svega navedenog postao mnogo više od obične vijesti o vraćenom letu. On je otvorio pitanja o standardima sigurnosti, političkom uticaju, protokolu na međunarodnim letovima i odnosu između avio-kompanija, aerodromskih službi i državnih institucija. U vremenu kada se svaka nepravilnost brzo širi internetom, ovakvi događaji vrlo lako prerastu iz tehničkog incidenta u političku i medijsku aferu. Dok se čekaju službena pojašnjenja, ostaje činjenica da je jedan međunarodni let, u kojem se nalazio visoki politički zvaničnik, postao predmet ozbiljne rasprave o tome koliko su sigurnosne procedure zaista pouzdane i dosljedno primijenjene.
