BiH ove sedmice prelazi na zimsko računanje vremena: satovi se vraćaju jedan sat unazad
Građane Bosne i Hercegovine ovog vikenda očekuje redovna sezonska promjena vremena, kada se prelazi sa ljetnog na zimsko računanje vremena. U noći sa subote, 24. oktobra, na nedjelju, 25. oktobra 2026. godine, kazaljke će se pomjeriti jedan sat unazad, pa će se u 3:00 sata ponovo pokazivati 2:00 sata.
Iako se radi o uobičajenoj i godinama poznatoj praksi, mnogi građani i dalje iz godine u godinu podsjećaju sebe i druge da je riječ o promjeni koja utiče na svakodnevni ritam, od odlaska na posao do organizacije porodičnih obaveza.
Prelazak na zimsko računanje vremena znači da se Bosna i Hercegovina vraća na srednjoeuropsko vrijeme, odnosno na vremensku zonu UTC+1. Tokom ljetnih mjeseci zemlja je na UTC+2, pa se u praksi sat vraća jedan sat unazad kako bi se uskladilo sa sezonskim pravilima koja se primjenjuju u većem dijelu Evrope.
Ova promjena se ne događa proizvoljno, nego prema propisima koji uređuju računanje vremena i koji predviđaju da ljetno računanje završava posljednje nedjelje u oktobru.
Za većinu ljudi najvidljivija posljedica ove promjene jeste činjenica da će večeri postati osjetno tamnije ranije nego prethodnih dana. To znači da će se mrak spuštati ranije u poslijepodnevnim satima, što mnogi posebno primijete na putu s posla, iz škole ili tokom obavljanja svakodnevnih aktivnosti nakon radnog vremena. S druge strane, jutra će djelovati nešto svjetlije, pa će se rano ustajanje nekima činiti lakšim.
Spavat ćemo sat duže samo jednu noć, ali će taj mali vremenski “bonus” mnogima dobro doći nakon naporne sedmice.
Iako je većina modernih uređaja danas povezana na internet i automatski podešava vrijeme, i dalje postoji niz satova koje je potrebno ručno korigovati. To se posebno odnosi na analogne zidne satove, klasične ručne satove, određene kućanske aparate, kao i dio opreme u automobilima.
Zbog toga se građanima preporučuje da na vrijeme provjere da li su svi uređaji pravilno podešeni, kako ne bi došlo do zabune pri odlasku na posao, zakazanim sastancima, putovanjima ili jutarnjim obavezama. U praksi se upravo na sitnicama poput sata u kuhinji, automobilu ili na radnom mjestu najčešće otkrije da je promjena već nastupila.
Sezonsko pomjeranje sata postoji već decenijama i uvedeno je s idejom boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla, naročito u periodima kada su dani duži. U Evropi i dalje traje rasprava o tome da li ovakva praksa ima dovoljno koristi da bi se zadržala u budućnosti. Dok jedni smatraju da pomjeranje sata doprinosi racionalnijem korištenju prirodnog svjetla i energije, drugi upozoravaju na moguće posljedice po bioritam, koncentraciju i svakodnevno funkcionisanje ljudi.
U javnosti se zato često otvara pitanje da li bi u budućnosti trebalo zadržati jedan stalni režim vremena tokom cijele godine.
Bez obzira na te šire debate, za građane Bosne i Hercegovine trenutno i dalje vrijedi postojeći sistem prema kojem se satovi pomjeraju dva puta godišnje. Posljednje nedjelje u martu prelazi se na ljetno računanje vremena, a posljednje nedjelje u oktobru vraća se zimsko.
Takav raspored usklađen je s praksom u susjednim zemljama i većem dijelu evropskog prostora, što je važno i zbog putovanja, poslovne komunikacije, avionskih i autobusnih linija, kao i usklađenosti digitalnih servisa i međunarodnih termina.
U svakodnevnom životu ova promjena može djelovati mala, ali često utiče na raspoloženje i ritam spavanja. Neki ljudi se lakše prilagode, dok drugima treba nekoliko dana da se naviknu na raniji sumrak i novu organizaciju dana. Posebno su osjetljivi roditelji male djece, starije osobe, radnici u smjenama i oni čiji posao zavisi od preciznog rasporeda.
Stručnjaci obično savjetuju da se nekoliko dana prije promjene počne sa blagim prilagođavanjem odlaska na spavanje i buđenja, kako bi prijelaz bio što lakši.
Važno je i to da se prilikom planiranja nedjelje nakon promjene vremena obrati pažnja na termine koji su unaprijed zakazani. Ako je neko u nedoumici, korisno je provjeriti da li se uređaji poput pametnih telefona i računara automatski usklađuju, dok je za starije uređaje najbolje odmah nakon pomjeranja sata ručno izvršiti podešavanje.
Jedna satnica manje ili više na papiru djeluje nevažno, ali u stvarnosti može napraviti razliku između urednog dolaska na posao i nepotrebne zabune u jutarnjoj gužvi.
Kako se približava noć kada se sat vraća unazad, korisno je podsjetiti se i na širi značaj ove promjene. Ona označava i svojevrsni prelazak u dio godine kada dani postaju kraći, a večeri duže i hladnije. Za mnoge to znači početak perioda u kojem se više vremena provodi u zatvorenom prostoru, uz veće oslanjanje na osvjetljenje i grijanje.
Iako je riječ o rutinskoj kalendarskoj promjeni, ona svakako ima svoj uticaj na navike, raspoloženje i organizaciju svakodnevice, zbog čega je važno da građani budu informisani i spremni na novi ritam vremena.
U konačnici, prelazak na zimsko računanje vremena u Bosni i Hercegovini ostaje dio ustaljenog evropskog sistema i događa se po precizno utvrđenom rasporedu. Građani će u noći sa subote na nedjelju dobiti sat sna više, ali će zauzvrat večeri postati tamnije ranije nego do sada.
Zato se preporučuje da se svi satovi provjere na vrijeme i da se naredni dan započne bez žurbe i zabune, uz svijest da je sezonska promjena vremena pred vratima.
