U političkoj areni Bosne i Hercegovine, unutar bošnjačkog političkog korpusa, nazire se nova dinamika koja bi mogla u potpunosti promijeniti odnose moći uoči općih izbora 2026. godine. Iako su do tih izbora još gotovo dvije godine, Stranka demokratske akcije (SDA), predvođena Bakirom Izetbegovićem, već uveliko radi na političkoj strategiji koja za cilj ima povratak na vlast. Ono što je vidljivo iz posljednjih poteza ove stranke jeste da se osveta servira hladna, i to bez zadrške prema političkim rivalima okupljenim u tzv. Trojci – SDP-u, Našoj stranci i NiP-u.
U Sarajevu, koje je tradicionalno snažno uporište SDA, kantonalni odbor stranke organizuje niz javnih tribina s ciljem mobilizacije biračkog tijela. Za te događaje se rezerviraju velike dvorane, a kampanja se agresivno promoviše putem društvenih mreža. Poruka je jasna i simbolična – “Odgovor”. Taj slogan, istaknut na plakatima i pozivima za okupljanja, jasno odražava političku odlučnost SDA da odgovori na poraz koji su pretrpjeli 2022. godine, kada su, uprkos osvojenom broju glasova, ostali bez vlasti zahvaljujući koaliciji stranaka Trojke i podršci međunarodne zajednice.
Sebija Izetbegović, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo i uticajna figura unutar SDA, najavila je jednu od tribina riječima: „Vrijeme je za odgovor. Mi znamo kako se rješavaju problemi, mi znamo kako se vodi narod“. Time se jasno implicira da SDA vidi trenutnu vlast kao nesposobnu i da sebe pozicionira kao spremnu alternativu.
U okviru priprema za 2026., SDA ne samo da planira da ima svog kandidata za Predsjedništvo BiH, već Bakir Izetbegović samouvjereno tvrdi da će njihov kandidat “99 posto” pobijediti. Mada nije eksplicitno potvrdio da će on lično biti kandidat, ostavio je otvorenu mogućnost, kazavši da će konačnu odluku donijeti stranački organi.
Posebno je izražena netrpeljivost prema Elmedinu Konakoviću i njegovom NiP-u, koji je, kako navodi Izetbegović, bio najaktivniji u kampanji protiv SDA. Osvrćući se na taj period, lider SDA podsjeća da je stranka uprkos, kako kaže, “satanizaciji sa svih strana”, zadržala stabilan broj glasova i ostala politički najjača bošnjačka opcija.
Nekoliko ključnih zamjerki SDA prema Trojci uključuju:
-
Neefikasno upravljanje krizama, posebno u odnosu prema Miloradu Dodiku.
-
Loši ekonomski rezultati i neispunjena predizborna obećanja.
-
Nesposobnost kadrovske stabilizacije, posebno u zdravstvu i drugim ključnim institucijama.
-
Odluke koje izazivaju ogorčenje javnosti, poput proglašenja dokumenata o građevinskim projektima tajnim.
Bakir Izetbegović podsjeća da su u periodu kada je SDA sarađivala s Dodikom, zemlja ipak napredovala na euroatlantskom putu, dok je sada taj proces potpuno blokiran. Takođe kritikuje poteze vlasti u vezi sa KCUS-om, koji je nakon smjene Sebije Izetbegović, prema njegovim riječima, u najgorem stanju do sada.
U tom kontekstu, sve se češće spominje potencijalna obnova koalicije sa SBB-om Fahrudina Radončića. Nakon što je SBB gotovo nestao sa političke scene poslije izbora 2022., Radončić izražava jasnu ambiciju da se vrati u vlast, vidno razočaran Trojkom koju sada smatra nekompetentnom. Njegove izjave jasno pokazuju gnjev:
-
„Dali su Dodikovom kumu zgradu UIO-a.“
-
„Dva miliona KM za tramvaje, a sto KM za kinematografiju.“
-
„Ne mogu izabrati direktora KCUS-a dvije godine.“
Radončićev bijes se ne zadržava samo na kritici – on sve više omekšava retoriku prema SDA, posebno prema Izetbegovićima. U posljednjim nastupima naglašava da, iako su imali nesuglasica, SDA i SBB su zajedno činili efikasnu vlast, što je očigledan signal da bi stari saveznici mogli ponovo dijeliti vlast.
Vrhunac ovog procesa je bio nedavni zajednički iftar, na kojem su se, nakon godina prekida komunikacije, pojavili Bakir i Fahrudin. Prisutnost reisul-uleme Huseina Kavazovića, a izostanak drugih bošnjačkih lidera, dodatno pojačava simboliku tog događaja – možda se upravo tu rađala nova politička alijansa.
U zaključku, SDA ne skriva svoje planove – revizija političke realnosti iz 2022. je prioritet. Stranka želi iskoristiti slabosti Trojke, nezadovoljstvo građana i političke krize kako bi se vratila na vlast s novom-starom energijom. Moguće obnavljanje saveza s Radončićem predstavlja pragmatičan korak u tom smjeru, jer u borbi za moć nema trajnih neprijatelja, samo trajnih interesa. U narednim mjesecima, jasno je da nas očekuje politički intenzivna i strateški izuzetno zanimljiva predizborna godina.
