Dolazak Željke Cvijanović na Trumpov prijem potvrdio je Puljićeve navode: šta se zapravo dešavalo u New Yorku
Informacije koje je iz New Yorka iznio dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić pokazale su se tačnim, a nekoliko sati kasnije potvrđeno je da će se i članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović pojaviti na večeri koju organizuje američki predsjednik Donald Trump.
Ovaj razvoj događaja izazvao je veliku pažnju, ne samo zbog samog prisustva predstavnice BiH na prijemu, nego i zato što je riječ o potezu koji odstupa od ustaljene diplomatske prakse tokom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Puljić je, osvrćući se na Trumpovo obraćanje Generalnoj skupštini UN-a, istakao da je američki predsjednik gotovo cijeli govor usmjerio na demonstraciju američke sile i odlučnosti da se štite nacionalni interesi Sjedinjenih Američkih Država. Prema njegovom tumačenju, Trump nije slao poruke mira, nego je naglasak stavljao na ratnu spremnost, vojnu moć i tvrd pristup međunarodnim odnosima.
„Amerikanci imaju jako puno oružja i spremni su braniti svaki američki interes“, prenio je Puljić suštinu poruke koju je, kako kaže, Trump poslao pred svjetskom organizacijom.
Posebno je naglašeno da je Trump u svom govoru ponovo najviše kritikovao Iran, ali nije ostao samo na toj temi. Puljić je podsjetio da su u predsjednikovom nastupu spominjane i Kuba te Venecuela, uz oštre kritike i uvrede upućene pojedinim državama članicama Ujedinjenih nacija.
Takav ton, prema njegovim riječima, dodatno je produbio dojam da američki predsjednik koristi platformu UN-a za obračun sa protivnicima, a ne za promociju dijaloga i međunarodne saradnje. Čak je i reakcija pojedinih delegacija pokazala koliko su takvi govori politički eksplozivni, pa je kubanska delegacija demonstrativno napustila salu.
Dok je Trump zaokupljao pažnju svjetskih medija, u fokusu bosanskohercegovačke delegacije bili su sastanci koje je u New Yorku održao predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović. Puljić je objasnio da je tokom tih razgovora najviše riječi bilo o sigurnosnoj i političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, odnosno o onome što se u međunarodnim krugovima smatra glavnim prijetnjama stabilnosti države.
U tom kontekstu istaknuti su Republika Srpska, Milorad Dodik i njegovi najbliži saradnici, ali i politički odnosi sa Republikom Srbijom i predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koje sagovornici, prema Puljićevim riječima, vide kao značajan faktor pritiska na Bosnu i Hercegovinu.
Bećirović je, kako je navedeno, o tim pitanjima razgovarao i sa američkim senatorima, ali i sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija. Upravo taj segment posjete nosi posebnu težinu, jer pokazuje da se pitanje Bosne i Hercegovine ne tretira samo kao regionalna tema, nego i kao dio šire rasprave o evropskoj sigurnosti i poštivanju međunarodnog prava.
Generalni sekretar UN-a, prema Puljiću, dao je snažnu podršku Bećirovićevim naporima da sačuva suverenitet i teritorijalni integritet države, što je poruka koja u Sarajevu ima veliku političku simboliku.
Druga velika tema o kojoj je Puljić govorio odnosi se na sve napetiji odnos Donalda Trumpa i američkih medija. Prema njegovim riječima, nastavak sukoba između predsjednika i novinara nije nikakvo iznenađenje, već logičan epilog dugotrajnog pritiska na slobodu izvještavanja. Puljić je podsjetio da su Sjedinjene Američke Države prema rangiranju slobode medija pale na 64. mjesto u svijetu, što je za zemlju koja se često predstavlja kao simbol demokratije ozbiljan udarac.
Time je, smatra on, otkriven jedan od najosjetljivijih problema američkog društva danas: slabljenje institucionalne zaštite novinarstva.
Posebnu dimenziju njegovom izlaganju daje i lično iskustvo. Puljić je naveo da mu je oduzeta stalna akreditacija za Bijelu kuću, i to čak prije nego što je slična situacija eskalirala u odnosu na druge medije poput CNN-a. Time je želio ilustrirati da se pritisci ne odvijaju samo kroz javnu retoriku, nego i kroz konkretne administrativne poteze koji novinarima otežavaju rad.
„To vam je Trumpovo uništavanje medija, uništavanje demokratije“, poručio je Puljić, dodajući da takve poruke mogu nanijeti štetu ne samo Americi, već i ostatku svijeta, jer slabe standarde slobodnog informisanja.
U tom kontekstu, Puljić je podsjetio i na profesionalnu odgovornost novinara da nastave ukazivati na ono što smatraju važnim i istinitim, uprkos kritikama, pritiscima i mogućim posljedicama. Kako je naglasio, novinarski posao nije samo prenošenje saopštenja, nego i propitivanje moći, dokumentovanje činjenica i zaštita javnog interesa.
Takav pristup, prema njemu, postaje još važniji u vremenima kada političari pokušavaju marginalizovati kritičke glasove i kada se mediji sve češće prikazuju kao protivnici, a ne kao kontrolori vlasti.
Jedan od najzanimljivijih detalja iz New Yorka odnosi se i na aktivnosti Željke Cvijanović tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama. Puljić je tvrdio da se sastajala s ljudima bliskim Trumpu, uključujući Susie Wiles, koju je opisao kao njegovu desnu ruku u Bijeloj kući. Dodatnu pažnju izazvala je informacija da njena kćerka radi kao lobistkinja za Milorada Dodika i interese Republike Srpske.
U Puljićevoj interpretaciji, taj splet veza ukazuje na pokušaj stvaranja političkih i lobističkih kanala koji bi mogli podržati ciljeve vezane za budući status Bosne i Hercegovine, uključujući, kako je rekao, ideje o otcjepljenju.
Cvijanović je, tokom boravka u SAD-u, otvorila i izložbu fotografija u američkom Kongresu posvećenu stradanju srpskog naroda kroz historiju. Puljić je ocijenio da događaj nije bio posebno posjećen i da su prisustvovali uglavnom članovi američko-srpske zajednice, dok je istovremeno u New Yorku bilo mnogo više senatora i kongresmena zbog zasjedanja Generalne skupštine UN-a.
Ovaj detalj pokazuje kako različite političke i simboličke inicijative u isto vrijeme pokušavaju da privuku pažnju američke javnosti i zakonodavaca, ali ne postižu uvijek jednak odjek.
Na kraju, Puljić je najavio i tradicionalni prijem koji američki predsjednik organizuje za lidere prisutne na zasjedanju Generalne skupštine. Prema njegovim riječima, na tom prijemu trebao je prisustvovati i Denis Bećirović kao zvanično pozvani predsjedavajući Predsjedništva BiH, dok je istovremeno postojala mogućnost da se pojavi i Željka Cvijanović sa suprugom, iako, kako je primijetio, takav raspored ne odgovara uobičajenoj diplomatskoj praksi.
Upravo se to kasnije i potvrdilo, čime je postalo jasno da je Puljić raspolagao tačnim informacijama o događajima iza kulisa.
Ono što cijeli slučaj čini posebno zanimljivim jeste činjenica da je Generalna skupština UN-a, po ustaljenom pravilu, događaj na kojem Bosnu i Hercegovinu predstavlja predsjedavajući Predsjedništva BiH, a ne više članova istovremeno. Izuzetak je bio zabilježen samo 2014. godine, kada je, uz usaglašeni stav Predsjedništva BiH, na zasjedanju nastupio tadašnji član Predsjedništva Nebojša Radmanović.
Zbog toga se ovogodišnje pojavljivanje više predstavnika BiH u istoj diplomatskoj orbiti tumači kao presedan koji nosi snažnu političku poruku i otvara nova pitanja o unutrašnjim odnosima, spoljnopolitičkim prioritetima i načinu na koji se država predstavlja pred svijetom.
U konačnici, događaji u New Yorku potvrdili su da se iza formalnih protokolarnih aktivnosti često kriju složene političke igre, lobiranje i takmičenje za utjecaj. Od Trumpovog govora, preko razgovora o sigurnosti Bosne i Hercegovine, do Cvijanovićkinog prisustva na prijemu, sve ukazuje na to da je ovo bio jedan od onih trenutaka kada se međunarodna politika, domaće rivalstvo i medijski izvještaji prepliću u jedinstvenu i veoma osjetljivu cjelinu.
Upravo zbog toga Puljićeve informacije nisu bile tek još jedna diplomatska anegdota, nego važan pokazatelj kako se na svjetskoj sceni oblikuju odnosi koji direktno utiču i na Bosnu i Hercegovinu.
