Izrael pred parlamentarne izbore 27. oktobra ulazi u neizvjesnu završnicu: ankete pokazuju prednost protivnika Benjamina Netanyahua, ali nijednom velikom bloku ne daju sigurnu većinu. Bivši načelnik generalštaba Gadi Eisenkot postao je jedno od glavnih lica izazova aktuelnom premijeru. Ipak, razlika između dobrog anketnog rezultata i mogućnosti da se sastavi vlada ostaje ključna za razumijevanje onoga što birače očekuje nakon glasanja.
Anadolu je 24. oktobra objavio rezultate završnih istraživanja televizija KAN i Channel 12. U oba pregleda Netanyahuovom bloku pripada projekcija od 50 mjesta, a Eisenkotovom taboru 52 u parlamentu koji ukupno ima 120 zastupnika. Za većinu je potrebno 61 mjesto. Čak i ako se takav odnos ponovi na izborima, vodeći blok morao bi tražiti dodatnu podršku ili neki drukčiji aranžman.
Prema istom izvještaju, Yashar dobija projekciju od 22 mandata, Likud 20, a stranka bivšeg premijera Naftalija Bennetta 14. To su anketne procjene, a ne osvojeni mandati. Različite ankete pritom nisu potpuno saglasne o raspodjeli glasova manjim strankama. U tijesnoj utakmici upravo te razlike mogu promijeniti prostor za koalicije i objasniti zašto se proglašenje pobjednika prije glasanja mora uzimati s velikim oprezom.
Reuters u profilu od 23. oktobra Eisenkota opisuje kao alternativu Netanyahuovom vodstvu koja istovremeno zadržava tvrde sigurnosne stavove. Vojsku je predvodio od 2015. do 2019, a iza njega je duga vojna karijera. Protivi se palestinskoj državnosti, uz kritike nasilja doseljenika i krajnje desnih partnera aktuelne vlasti. Zbog toga eventualna promjena premijera ne znači automatski potpuno suprotan politički kurs prema svim regionalnim pitanjima.
Njegov lični gubitak također je dio javne slike kampanje. Sin i dvojica nećaka poginuli su u borbama u Gazi. Reuters taj dio biografije povezuje s načinom na koji ga birači doživljavaju. Istovremeno ostaje otvoreno može li vojni ugled pretvoriti u dovoljno široku političku podršku. U parlamentarnom sistemu takav ugled može pomoći stranci, ali sam po sebi ne daje većinu za upravljanje državom.
Associated Press u pregledu kandidata izbore predstavlja kao suočavanje birača s Netanyahuovim nastavkom vlasti ili novim političkim razdobljem. Među važnim akterima navodi Eisenkota, Bennetta, Itamara Ben-Gvira i Mansoura Abbasa. Netanyahu ističe sigurnosnu i ekonomsku politiku te odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Njegovi kritičari, prema agencijskom pregledu, u središte stavljaju sigurnosne propuste povezane s napadom od 7. oktobra 2023. i kasnijim vođenjem rata.
Pitanje podrške arapskih stranaka zato ne može ostati izvan računice. One nisu samo dodatak zbiru vodećih blokova nego politički akteri s vlastitim biračima, zahtjevima i ograničenjima za saradnju. Reuters navodi da Eisenkotovo odbijanje partnerstva s arapskim strankama može otežati sastavljanje većine. To stvara vidljivu napetost između želje za promjenom vlasti i spremnosti da se prihvate partneri potrebni za tu promjenu.
Slobodna Bosna u današnjoj najavi izraelskih izbora izdvaja i obećanja o zaštiti nezavisnosti pravosuđa, vladavine prava, prava manjina i medijskih sloboda. Takve poruke pokazuju da kampanja nije svedena samo na sigurnost. Građani istovremeno procjenjuju institucionalni smjer zemlje i sposobnost kandidata da upravljaju posljedicama dugotrajne krize. Predizborno obećanje, međutim, ostaje obećanje sve dok ga buduća većina ne pretoči u konkretne odluke.
Za publiku koja prati položaj Palestinaca važno je odvojeno gledati retoriku kampanje i objavljene stavove kandidata. Odlazak jednog premijera ne predstavlja sam po sebi mirovni sporazum, kraj vojnih operacija ili priznanje države. Takve posljedice zavise od stvarnih odluka, sastava vlade i odnosa unutar nje. Rezultat izbora zato može otvoriti novo političko razdoblje, a da pritom ne ukloni najteže regionalne sporove.
Ono što je danas poznato jeste datum glasanja, tijesan odnos snaga u istraživanjima i potreba za koalicionim dogovorom. Još nije poznato kako će građani zaista glasati, koje će liste prijeći prag i hoće li stranke uspjeti dogovoriti vladu. Za te odgovore treba sačekati izborni rezultat i razgovore koji slijede. Ankete objašnjavaju neizvjesnost, ali je ne mogu unaprijed razriješiti.
Izvor: Slobodna Bosna; Anadolu; Reuters; Associated Press.
