Bliski istok, umjetna inteligencija, digitalne finansije i budućnost ratovanja našli su se među temama 72. sastanka Bilderberga, održanog od 9. do 12. aprila 2026. godine u Washingtonu. Riječ je o privatnom skupu na kojem se susreću ljudi iz politike, finansija, industrije, medija i akademskog svijeta. Objavljena lista otkriva ko je pozvan i o kojim se oblastima razgovaralo, ali ne daje javni zapis pojedinačnih izlaganja. Upravo ta razlika između poznatih učesnika i povjerljivih razgovora čini ovaj skup predmetom stalnog zanimanja.
Ovogodišnji popis tema uključuje i sigurnost Arktika, Kinu, energetsku diversifikaciju, Evropu, globalnu trgovinu, Rusiju, Ukrajinu, Sjedinjene Države i Zapad. Posebno je izdvojen transatlantski odnos u odbrambenoj industriji. Ove odrednice objavljene su abecednim redom, pa njihov raspored ne pokazuje važnost ili redoslijed rasprava. Organizatori navode da nema detaljnog javnog dnevnog reda, predlaganja rezolucija, glasanja niti saopćenja o zajedničkoj politici. Sam popis zato pokazuje područja interesa, a ne donesene odluke ili dogovorene poteze.
Ko su ljudi na objavljenoj listi? Među imenima su Demis Hassabis iz Google DeepMinda, Alex Karp iz Palantira, Patrick Collison iz Stripea i Arthur Mensch iz Mistral AI-ja. Navedeni su i Mira Murati, direktorica Thinking Machines Laba, te Jack Clark, suosnivač Anthropica. Prisustvo imena iz ovih kompanija daje tehnološku dimenziju skupu, ali samo po sebi ne otkriva o čemu je bilo koji od njih govorio. Lista učesnika nije transkript niti zajednička izjava tih kompanija.
Finansijski dio liste obuhvata predstavnike investicijskih, bankarskih i javnih finansijskih institucija. Među navedenima su José Manuel Barroso, kao predsjedavajući međunarodnih savjetnika Goldman Sachs Internationala, predsjednica Evropske investicijske banke Nadia Calviño i guverner Banke Španije José Luis Escrivá. Tu su i Fatih Birol iz Međunarodne agencije za energiju te rukovodioci energetskih kompanija. Na istoj listi pojavljuju se urednici i novinari velikih medija, što pokazuje koliko su različiti profesionalni krugovi zastupljeni na jednom mjestu.
Bilderberg se, prema vlastitom objašnjenju, ne otvara kroz javni postupak prijave. Učestvuje se isključivo po pozivu, a pozvane bira upravljački odbor. Njime trenutno kopredsjedavaju Henri de Castries i Marie-Josée Kravis. Organizatori naglašavaju da se sastav mijenja svake godine i da učesnici dolaze u ličnom svojstvu. Za zainteresovanog građanina nema obične ulaznice ili novinarske akreditacije kojom bi mogao prisustvovati cijelom razgovoru i potom ga prenositi javnosti.
Posebno je važno pitanje novinara. Na stranici s odgovorima organizatori navode da skup nije otvoren novinarima koji bi s njega izvještavali, iako pojedini novinari mogu učestvovati lično. Zato ne treba izjednačavati prisustvo nekog urednika s mogućnošću njegove redakcije da prati sastanak. Poziv na razgovor i pristup radi izvještavanja predstavljaju različite stvari. Navedeno pravilo objašnjava zašto javnost raspolaže listama i općim temama, a ne uobičajenim konferencijskim izvještajima sa svakog panela.
Osnova povjerljivosti je pravilo Chatham House. Ono dozvoljava korištenje primljenih informacija, ali zabranjuje otkrivanje identiteta i pripadnosti govornika ili drugih učesnika. Ne znači da se svaka izrečena ideja mora zauvijek skrivati. Znači da se ideja može dalje razmatrati bez imenovanja osobe koja ju je iznijela. Pravilo se može koristiti i na događajima koji nemaju nikakvu organizacijsku vezu sa samim institutom Chatham House.
Prema objašnjenju tog instituta, svrha je omogućiti ljudima da govore slobodnije, kao pojedinci, bez straha da će svaka rečenica biti shvaćena kao službeni stav njihove ustanove. To pravilo koristi se i u diplomatskim razgovorima, poslovnim raspravama i drugim zatvorenim susretima. Za javnost, međutim, ostaje stvarno ograničenje: nije moguće pripisati pojedinačan prijedlog određenoj osobi ako takav podatak nije nezavisno javno objavljen.
Zbog toga se ovogodišnji Bilderberg može opisati kroz provjerljive teme, pozvane učesnike i način rada. Svaki navod da je tamo usvojen određeni ratni, finansijski ili politički plan zahtijevao bi zaseban dokument ili javno potvrđenu odluku. Bilderberg pritom nije naziv masonske lože. Interes za zatvorene mreže moći ne mijenja tu razliku. Najkonkretnija pitanja ostaju ko dobija pristup ovakvim razgovorima, kakve ideje iz njih prenosi u svoje okruženje i koliko javnost može pratiti kasnije službene odluke.
Izvor: Bilderberg Meetings; Chatham House.
