U nedavnom obraćanju javnosti, Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, javno je kritizirao Bakira Izetbegovića, lidera Stranke demokratske akcije (SDA), zbog dugogodišnje bliske saradnje s Fikretom Muslimovićem. Konaković je Muslimovića opisao kao osobu s kontroverznom prošlošću, naglašavajući njegovu raniju ulogu kao oficira Kontraobavještajne službe Jugoslovenske narodne armije (KOS) i kasnijeg generala Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH). Upravo zbog ovog iskustva, Muslimović se, prema Konakovićevim riječima, povezuje s određenim velikosrpskim idejama i potencijalno djeluje protiv interesa Bosne i Hercegovine.
Prema Konakoviću, problem je u tome što Muslimović u saradnji s Izetbegovićem ne samo da prenosi svoje ideje unutar SDA, već i ostvaruje kontakt sa specifičnim grupama, prenoseći ciljane poruke koje indirektno koriste neprijateljima države. Konaković navodi kako Muslimović svojim postupcima pridonosi destabilizaciji društva kroz saradnju sa strukturama koje, prema njegovim riječima, djeluju protiv interesa Bosne i Hercegovine.
Pored svega, Konaković naglašava kako su Muslimovićeve aktivnosti imale podršku ne samo Bakira, već i njegovog oca, rahmetli Alije Izetbegovića. Bliska veza Muslimovića s Izetbegovićima, kako Konaković tvrdi, traje decenijama, čime Muslimovića smješta među najbliže suradnike unutar obitelji Izetbegović. Ovaj kontinuitet saradnje, prema Konakoviću, daje jasnu sliku o tome kako su članovi obitelji Izetbegović održavali bliske odnose s ljudima poput Muslimovića i omogućavali im važan utjecaj na politička pitanja.
Kako bi dodatno podržao svoj stav, Konaković je podsjetio na Muslimovićev autorski rad i knjige koje su kroz godine pisane u veličanju lika i djela Alije Izetbegovića. Među ključnim djelima Muslimovića su, između ostalih, knjige kao što su:
- “Mislilac i Državnik Alija Izetbegović”, koju je Muslimović napisao u koautorstvu sa Selmom Cikotićem, inače bivšim generalom i članom SDA, a koji je također poznat po svom utjecaju u strukturama SDA.
- “Robije Alije Izetbegovića”, napisano zajedno s efendijom Mustafom Spahićem, uglednim članom Islamske zajednice BiH.
- “Alija Izetbegović u vanjskoj politici”, Muslimovićevo posljednje djelo koje se bavi analizom Izetbegovićevog političkog utjecaja na međunarodnoj sceni.
Ove knjige su ne samo štampane i distribuirane, već su otkupljivane od strane različitih institucija i organa, uključujući lokalne vlasti. Zanimljivo je da je posljednje Muslimovićevo djelo otkupio i grad Srebrenik, iako je tamošnji gradonačelnik, Adnan Bijelić, član stranke Narod i Pravda, koju predvodi upravo Konaković. Ova činjenica, otkrivena od strane portala “Istraga,” ukazuje na kompleksnost odnosa između Muslimovića i različitih političkih struktura, gdje njegove knjige nalaze prostor čak i među političkim oponentima.
Konaković u svom obraćanju izražava i zabrinutost zbog Muslimovićevih aktivnosti, koje smatra prijetnjom stabilnosti države. Prema njemu, pojedinci poput Muslimovića su kroz godine vješto povezivali različite političke figure s određenim krugovima koji djeluju protiv interesa BiH. Upravo zbog toga, Konaković upućuje kritike na račun lidera SDA Bakira Izetbegovića, tvrdeći da su ljudi poput Muslimovića kroz decenije gradili mrežu veza i utjecaja koji danas koče dalji napredak Bosne i Hercegovine.
Kako bi pojasnio specifičnost problema, Konaković naglašava da je Muslimovićevo djelovanje u suprotnosti s interesima BiH, jer se bazira na kontaktima s krugovima koji propagiraju ideje protiv jedinstva i suvereniteta države. Ova vrsta aktivnosti, prema Konakoviću, dodatno kompromitira Bosnu i Hercegovinu na međunarodnom planu i otežava borbu protiv unutrašnjih podjela. Kroz Muslimovićeve kontakte, dolazi do prikrivene podrške idejama koje nisu u skladu s integritetom BiH, a takva podrška, kako Konaković tvrdi, unosi nesigurnost i izaziva nepovjerenje među građanima.
Zaključujući svoje obraćanje, Konaković ističe kako je od ključnog značaja da se takve veze i utjecaji unutar državnih institucija prepoznaju i adekvatno sankcionišu. Smatra da je nužno jačati institucije i razvijati politiku koja će odbaciti ovakve naslijeđene strukture koje, prema njegovim riječima, ugrožavaju stabilnost države. Ovo je neophodno kako bi se izgradila transparentnija i pravednija politička scena, koja će raditi u interesu građana, a ne ličnih ili stranačkih interesa.
Osvrnuvši se na Muslimovićeve knjige, Konaković također ukazuje na njihovu ulogu u promociji određene slike o Aliji Izetbegoviću i njegovoj ostavštini. Smatra da je neophodno napraviti distinkciju između ličnih uvjerenja i nacionalnih interesa, naglašavajući kako je predugo uticaj jednog dijela političkih struktura bio utemeljen na naslijeđenim vezama koje BiH odvode od puta napretka.
Na kraju, Konakovićov govor otvara pitanje do kada će BiH ostati pod utjecajem onih koji su kroz prošlost izgradili pozicije bliske vlasti, a koje se danas koriste za očuvanje ličnih interesa. Time poziva na preispitivanje struktura moći i, prije svega, na reformu koja bi omogućila transparentnije upravljanje i uvođenje profesionalnih standarda u političke procese zemlje.
