Prosječna plata u Federaciji BiH u septembru porasla, ali razlike među sektorima i dalje velike

Prosječna mjesečna neto plata u Federaciji Bosne i Hercegovine u septembru 2026. godine iznosila je 1.741 KM, što predstavlja novi pokazatelj kretanja na tržištu rada i životnog standarda u ovom entitetu. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, riječ je o nominalnom povećanju od 1,9 posto u odnosu na august iste godine, dok je realni rast iznosio 0,5 posto. Iako ovakvi podaci ukazuju na blago poboljšanje, važno je naglasiti da realni rast plata, odnosno rast nakon uračunate inflacije, i dalje ostaje znatno skromniji od nominalnog.

Na godišnjem nivou, odnosno u poređenju sa septembrom prethodne godine, prosječna neto plata u Federaciji BiH zabilježila je nominalni rast od 8,6 posto, dok je realni rast iznosio 2,8 posto. Ova razlika između nominalnog i realnog povećanja pokazuje koliko su promjene cijena na tržištu uticale na stvarnu kupovnu moć zaposlenih. Drugim riječima, iako brojke na platnim listama djeluju ohrabrujuće, dio tog rasta “pojede” inflacija, pa radnici u praksi ne osjećaju uvijek jednako snažan napredak kao što sugerišu statistički pokazatelji.

Najveće plate i dalje su zabilježene u djelatnostima koje zahtijevaju visoku stručnost, digitalna znanja ili rad u sistemima s većom finansijskom stabilnošću. Tako je najviša prosječna neto plata u septembru evidentirana u sektoru informacija i komunikacija, gdje je iznosila 2.368 KM. Ovaj sektor već duže vrijeme prednjači zbog velike potražnje za IT stručnjacima, programerima, analitičarima, telekomunikacijskim i medijskim kadrovima. Visoke plate u ovoj oblasti nisu slučajne, budući da je riječ o sektoru koji je snažno vezan za digitalnu transformaciju, brz razvoj tehnologije i konkurenciju na tržištu rada, što poslodavce primorava da nude bolje uslove kako bi zadržali kvalitetne radnike.

Odmah iza tog sektora nalaze se djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite s prosječnom neto platom od 2.317 KM, kao i javna uprava i odbrana, uključujući obavezno socijalno osiguranje, gdje je prosjek iznosio 2.301 KM. Ovi podaci pokazuju da su u vrhu ljestvice i oblasti koje imaju važnu društvenu ulogu, ali i veći stepen organizovanosti, stabilnija primanja te snažniju vezu s javnim budžetima. U zdravstvu i socijalnoj zaštiti plate su često predmet javnih rasprava, naročito zbog opterećenosti sistema, manjka kadra i potrebe za zadržavanjem medicinskih radnika i drugog stručnog osoblja u zemlji.

S druge strane, najniža prosječna neto plata u septembru zabilježena je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, odnosno u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, gdje je iznosila svega 1.159 KM. Ovaj sektor je tradicionalno među slabije plaćenima, što je povezano s sezonalnošću posla, većim udjelom fizičkog rada, većom fluktuacijom zaposlenih i češće prisutnim nesigurnim radnim uslovima. Upravo zbog toga ugostiteljstvo i turizam često imaju izazove sa zadržavanjem radne snage, posebno u periodima kada radnici porede domaće uslove s boljim ponudama u inostranstvu.

Među djelatnostima s nižim prosječnim primanjima izdvajaju se i građevinarstvo, gdje je plata iznosila 1.342 KM, te trgovina na veliko i malo, uključujući popravak motornih vozila i motocikala, s prosjekom od 1.377 KM. Ove oblasti zapošljavaju veliki broj ljudi, ali često uz manju pregovaračku moć zaposlenih i izraženiju zavisnost od sezonskih ili tržišnih oscilacija. Građevinarstvo je posebno osjetljivo na kretanja investicija, cijenu materijala i dinamiku javnih i privatnih projekata, dok trgovina ostaje sektor u kojem se veliki broj radnih mjesta oslanja na prosječne ili niže plate, uz često produženo radno vrijeme i pritisak prodajnih normi.

Bruto plata također raste, ali sporije nego što bi mnogi očekivali

Prema statističkim podacima, prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenom u Federaciji BiH u septembru je iznosila 2.716 KM. U odnosu na august, bruto plata je nominalno porasla za 1,7 posto, dok je realni rast bio 0,3 posto. I ovdje je vidljivo isto pravilo kao i kod neto primanja: formalni rast postoji, ali njegov efekt na stvarni životni standard ostaje umjeren kada se u obzir uzmu troškovi života, posebno cijene hrane, stanovanja, prijevoza i osnovnih kućnih potreba.

Na godišnjem nivou prosječna bruto plata je zabilježila nominalni rast od 8,6 posto, dok je realni rast iznosio 2,7 posto. To znači da su poslodavci i dalje pod pritiskom da prate rast troškova poslovanja i zadrže radnu snagu, dok zaposlenici nastoje izboriti veća primanja koja mogu pratiti inflaciju. Bruto plata je važan indikator jer obuhvata ukupni trošak rada, uključujući doprinose i poreze, pa je relevantna i za ekonomsku politiku, poslovno planiranje i procjenu fiskalnih opterećenja.

Broj zaposlenih povećan na više od pola miliona

Još jedan važan pokazatelj iz septembarskih podataka odnosi se na zaposlenost. U Federaciji BiH je u septembru bilo 547.275 zaposlenih, što je 1,4 posto više nego u augustu. Rast broja zaposlenih može ukazivati na sezonu pojačane aktivnosti u određenim granama privrede, ali i na postepeno širenje tržišta rada. Ipak, za potpuniju sliku potrebno je pratiti duži vremenski period, jer pojedinačni mjesečni skokovi ne moraju nužno značiti trajni trend.

Ukupni podaci o platama i zaposlenosti pokazuju da tržište rada u Federaciji BiH i dalje funkcioniše uz izražene sektorske razlike. Dok su informacione tehnologije, javni sektor i dio zdravstvenih djelatnosti znatno iznad prosjeka, mnoge druge oblasti i dalje nude primanja koja su blizu donje granice dostojanstvenog standarda. Zbog toga je sve češće u javnom fokusu pitanje ne samo rasta plata, nego i njihovog stvarnog efekta na život radnika, naročito u okolnostima kada troškovi svakodnevnog života rastu brže nego što se mnogima čini iz zvaničnih statistika.